Četvrtak, 7 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U nastavku svjedočenja Robert Donia je kazao da su druge dvije strane “parafirale” te Cutileirove principe, a da su srpski lideri zadržali rezervu prema nezavisnosti BiH.

Donia, koji je proučavao zapisnike sa sjednica Skupštine Republike Srpske (RS), rekao je da su poslanici “odbacili” neke od Cutileirovih principa nedugo nakon što ih je “parafirao”, a ne potpisao Radovan Karadžić.

Međutim, Donia je potvrdio da se to ne odnosi na granice i suverenost BiH. Skupština RS-a tada, kako je kazao Donia, “nije autorativno prihvatala ništa”.

Na upit Stanišićevog branioca Vladimira Petrovića da li je tokom analize pronašao ijednu odluku kojom je Skupština RS-a odbacila principe Cutileirovog plana, Donia je odgovorio da se ne sjeća da je takva odluka donijeta.

Američki istoričar potvrdio je da je Alija Izetbegović, lider Stranke demokratske akcije (SDA), povukao svoj paraf s Cutileirovih principa, a kao primarni motiv za taj potez naveo je da je vrh SDA “izrazio razočaranje zbog parafiranja sporazuma”.

Na upit da li su posljedice Izetbegovićevog povlačenja parafa mogle spriječiti paraf s principa koji su mogli spriječiti rat, Donia je odgovorio da su pregovori nastavljeni do aprila 1992.

Simatovićev branilac predočio je potom svjedoku pismo tvorca tog plana, portugalskog diplomate Jose Cutileirea, londonskom “The Economistu” u kojem je naveo da je Izetbegović odbacio sporazum “zato što se nadao da će postići unitarnu BiH”.

“Ne slažem se u potpunosti… Ali, u načelu se slažem”, prokomentarisao je Donia.

Petrović je citirao Cutileirovo pismo International Herald Tribuneu u kojem je naznačio da je prerano međunarodno priznavanje BiH, u aprilu 1992., “dovelo do rata”.

Donia je završio sa svjedočenjem, a nastavak suđenja zakazan je za 6. februar.

Bivši šef Službe državne bezbjednosti (SDB) Srbije Stanišić i njegov pomoćnik Simatović optuženi su za progon, ubistva, deportaciju i prisilno premještanje nesrba u Hrvatskoj i BiH, od 1991. do 1995. godine.

Po optužnici, ti zločini počinjeni su u okviru udruženog zločinačkog poduhvata čiji je cilj bilo trajno i nasilno uklanjanje Muslimana i Hrvata s dijelova teritorije BiH koje su lideri Srba proglasili srpskim.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Beograd: Husein Mujanović osuđen na deset godina zatvora
    Sud u Beogradu osudio je Huseina Mujanovića na deset godina zatvora zbog premlaćivanja Srba u zatvoru kojeg je prema optužnici tokom rata vodila Armija Bosne i Hercegovine (ABiH) u blizini Sarajeva.
    Vještačenje o finansijskim gubicima ribnjaka Ramiza Halilovića
    Na ročištu po tužbi Ramiza Halilovića protiv Bosne i Hercegovine, vještakinja ekonomske struke zaključila je da je njegova firma bila u gubitku 143.000 konvertibilnih maraka (KM) u periodu od 2013. do 2018. godine.