Obilježen Dan odbrane Tuzle
Na obilježavanju je rečeno da su 15. maja 1992. godine srpske jedinice, potpomognute Jugoslavenskom narodnom armijom (JNA), napale Tuzlu, a da su grad odbranili pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Bosne i Hercegovine (MUP BiH) – Stanice javne bezbjednosti (SJB) Tuzla.
U ovom sukobu je smrtno stradalo 49 rezervista JNA, tri pripadnika tuzlanske policije i jedna žena, dok je 25 policajaca ranjeno.
Meho Bajrić, nekadašnji načelnik SJB-a u Tuzli, kazao je da je ovaj grad fenomen jer je tokom rata očuvao građanski koncept, multikulturalnost i multietničnost.
Taj koncept, dodao je Bajrić, Tuzla je sačuvala i danas, što smeta mnogima koji iznose laži u vezi s Brčanskom Maltom.
“Ima raznih optužnica. Ova iz Beograda, ona je rigidan obračun s ljudima koji su branili vrijednosti i zovu je ‘Tuzlanska kolona’”, rekao je Bajrić.
Bajrić je kazao da je u “Tuzlanskoj koloni” vladala anarhija, gdje su pripadnici JNA pucali na građane i objekte.
“U odgovoru na vatru, zapalila su se minsko-eksplozivna sredstva i prenijelo se, da su strašne eksplozije uzrokovale da su mnogi ljudi ne poginuli, nego nastradali. Važno je da istinu ljudi znaju”, rekao je Bajrić.
Šemsudin Joldić, predsjednik Udruženja građana demobilisanih policajaca “Manevarac”, kazao je da i 25 godina postoje špekulacije oko Brčanske Malte, ali da je jasno da branioci Tuzle nisu započeli pucnjavu.
“Svake godine mi teško pada. Svi ti branitelji su pomalo zaboravljeni. Pokušavamo svake godine da dostojanstveno obilježimo. Taj dan 1992. godine bio je trenutak kada su se promijenili naši životi, ali poslije 25 godina i ja i moji borci s ponosom ovdje stojimo, jer smo čistog obraza i nismo ništa uradili mimo zakona”, dodao je on.
Nakon odavanja počasti, upriličen je defile do Slane banje, gdje je također odata počast poginulim borcima.
Apelacijski sud u Beogradu je u martu prošle godine pravosnažno oslobodio Iliju Jurišića optužbe za ratni zločin, jer nije bilo dokaza da je 1992. naredio napad na kolonu vojnika JNA u Tuzli.
Ovom odlukom je preinačena prvostepena presuda Odjela za ratne zločine Višeg suda u Beogradu kojom je Jurišić bio osuđen na 12 godina zatvora.
