Petak, 28 Februara 2025.
Sedmični pregled našeg najboljeg materijala
_
Newsletter
Prijavom potvrđujete da imate više od 16 godina i slažete se da povremeno primate promotivne ponude za programe koji podržavaju novinarstvo Detektor.ba. Možete se odjaviti ili prilagoditi svoje postavke u bilo kojem trenutku.

This post is also available in: English

Kako je Tribunal saopštio, “crvene potjernice” kojim se traži lociranje i hapšenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Steva Ostojića stupile su na snagu još 16. marta. Interpol je 24. marta o tome obavijestio Sud u Haagu.

U saopštenju Tribunala navodi se i da je predsjednik Carmel Agius još jednom, 1. marta, vlasti Srbije prijavio Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija zbog toga što nisu uhapsile troje radikala uprkos nalogu iz Haaga.

Sudija Agius pozvao je Savjet bezbjednosti da “preduzme mjere neophodne da se obezbijedi povinovanje Srbije nalozima Tribunala, u skladu sa njenim obavezama”. Takođe, predsjednik Tribunala pozvao je i članice Ujedinjenih nacija da, ako budu u prilici, uhapse troje radikala.

Tribunal je Petra Jojića, Vjericu Radetu i Jova Ostojića optužio da su, u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, uticali na svjedoke tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promijene iskaze ili da ne svjedoče.

Nalog za njihovo hapšenje Tribunal je vlastima u Beogradu uputio u januaru 2015. godine, ali po njemu ni do danas nije postupljeno.

Viši sud u Beogradu odlučio je prošle godine da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje troje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, a ne i nepoštovanje suda.

Podnoseći redovan izvještaj Savjetu bezbjednosti, u junu i decembru prošle godine, predsjednik Tribunala i glavni tužilac Serge Brammertz su ocijenili da Srbija odbija da sarađuje i izruči troje radikala.

Povezane vijesti
Saznajte više
Odluke o karantinima na ispitu zakonitosti
Krizni štabovi i institucije u Bosni i Hercegovini suočavaju se sa kritikama i optužbama za nepravilnosti kod određivanja karantina građanima koji su doputovali u državu iz inostranstva ili je cijelo njihovo naselje stavljeno u izolaciju.
Kako spriječiti negiranje genocida u Srebrenici – potrebe vs. stvarnost
Bosna i Hercegovina se približava 25. godišnjici srebreničkog genocida uz konstantno političko i institucionalno negiranje ovog zločina.