Nalogom se naređuje hapšenje Petra Jojića, Vjerice Radete i Jove Ostojića, koji su optuženi da su uticali na svjedoke u procesu protiv njihovog partijskog vođe Vojislava Šešelja, tako što su ih prijetnjama, ucjenama i mitom nagovarali da promjene iskaze ili da ne svjedoče.
Haški tribunal je vlastima u Beogradu već u januaru 2015. godine naložio hapšenje Jojića, Radete i Ostojića, ali po njemu nije postupljeno. Ocjenjujući da je Srbija nekoliko puta odbila da uhapsi i u Haag izruči troje radikala, Haški tribunal je 5. oktobra izdao međunarodni nalog za hapšenje.
Tim nalogom, sa kojeg je, u utorak, 29. novembra, skinuta oznaka povjeljivosti, Tribunal nalaže ovlašćenim službama i zvaničnicima “svih država članica Ujedinjenih nacija (UN) da smjesta djeluju, u cilju hapšenja, pritvaranja i prebacivanja u Tribunal” troje optuženih.
Sudije su međunarodni nalog izdale u vjeri da bi “mogao doprinjeti da sprovođenje pravde više ne bude opstruisano”.
Haški tribunal je Srbiju već prijavio Savjetu bezbjednosti UN zbog nesaradnje u slučaju troje radikala.
Viši sud u Beogradu odlučio je, ranije ove godine, da nema zakonskih osnova za hapšenje i izručenje troje radikala, zato što nacionalni zakon o saradnji sa Haškim tribunalom predviđa obavezu izručenja samo optuženih za ratne zločine, ali ne i za nepoštovanje suda. Sličnu argumentaciju prethodno je upotrijebila i Francuska, koja je odbila da izruči Tribunalu svoju državljanku Florence Hartmann, koja je bila osuđena na sedam dana zatvora zbog nepoštivanja suda. Hartmann je na kraju uhapšena u Holandiji i odslužila je dvije trećine kazne.
Krajem marta ove godine, Šešelj je nepravosnažno oslobođen krivice za ratne zločine u Hrvatskoj, BiH i Vojvodini.
