Svjedok Mirko Blagojević kazao je da je bio na čelu jedinice “Srpski četnici Mirka Blagojevića” i da se s grupom od 50-ak ljudi uputio u Brčko u maju 1992. radi pomoći u “deblokiranju najznačajnijih pravaca”.
U Brčko su otišli na poziv Ljubiše Savića Mauzera, koji je prema riječima Blagojevića bio komandant vojnog dijela Kriznog štaba Srpske autonomne oblasti Semberija i Majevica, kao i Đoje Arsenovića, njemu politički pretpostavljenog.
Prema riječima Blagojevića, njegova jedinica je bila angažovana na nekoliko lokacija.
“Bilo je otpora i nekoliko zarobljenih Bošnjaka, koje smo predali vojsci… Bilo je sedam do osam poginulih”, naveo je svjedok.
On je rekao da su u to vrijeme na području Brčkog bile angažovane i Mauzerova jedinica, bijeljinska i brčanska policija, te Druga semberska brigada. U kasarni su, kako je naveo, dogovarali koje pravce treba deblokirati.
Kao najveće političke “autoritete” u Brčkom tada, Blagojević je naveo Boška Maričića i doktora Belog. Na jednom od sastanaka bio je i optuženi Ristanić.
“Nekada sam vidio i ovog ovdje optuženog. On je bio u njihovoj sjeni. Bio je predsjednik opštine, iako nije uzimao riječ”, kazao je svjedok.
Ristanić je optužen da je, kao predsjednik Ratnog predsjedništva u Brčkom, od aprila do decembra 1992. godine učestvovao u udruženom zločinačkom poduhvatu koji je za cilj imao progon Bošnjaka i Hrvata, ubistvima, zatvaranjem, mučenjem i drugim djelima.
Svjedok Blagojević je kazao da je sa jedinicom napustio Brčko nakon što im je 15. maja 1992. poginuo jedan saborac.
On je ispričao kako je kontaktirao sa “protivničkom stranom” kako bi preuzeo tijelo poginulog.
“Oni su tražili 20 civila koji su bili u Luci. To su ovi moji rekli da ima zarobljenika i meni su ih doveli, preuzeli smo ih…”, naveo je Blagojević i dodao da je prilikom razmjene dobio saglasnost od doktora Belog.
O vojnom angažmanu u Brčkom svjedočio je i Miloš Blagojević. On je rekao da je kao dobrovoljac bio u jedinici Srpske Radikalne Strane (SRS) njegovog brata Mirka Blagojevića.
On je rekao da su u početku držali linije na Burića brdu. Na pitanje tužiteljice Remzije Smailagić Blagojević je naveo da je tu bilo civila, ali da ih, dok je on tu bio, niko nije odvodio.
“Kad nam stigne hrana, prvo smo njima davali…. Kada je došlo do ozbiljnijih sukoba, bili smo oko bolnice, ‘Izbora’. Značajniju akciju smo imali kad je bilo probijanje koridora“, kazao je svjedok.
Dodao je da ne zna ko je tada držao vlast u Brčkom i da li je tada postojao Krizni štab.
Suđenje se nastavlja 15. novembra.
