Tvrdnje u korist Karadžićevog branioca

To su naveli u podnescima koje su uputili turskom sudiji Aydinu Akayu koji sprovodi istragu o sumnji da je Petronijević prekršio pravila suda.

Beogradski advokat Petronijević je, krajem maja, medijima u Srbiji i regionu objelodanio da je Karadžić od Tribunala zatražio da ga na kratko pusti na slobodu, kako bi u Obrenovcu prisustvovao pomenu preminulom bratu. Taj zahtjev, Karadžićeva Odbrana podnijela je kao povjerljiv i nedostupan javnosti.

O tim Petronijevićevim izjavama haški tužioci su ubrzo obavijestili sud, a istraga o tome ima li osnova za podizanje optužnice povjerena je sudiji Akayu.

Na zahtjev sudije da se izjasni o tome, Karadžić je, preko svog američkog branioca Petera Robinsona, konstatovao da Petronijević nije “hotimično prekršio nalog Raspravnog vijeća ili sudije”, kako sudski pravilnik definiše nepoštovanje suda.

Iako potvrđuje da je zahtjev za privremeno oslobađanje podnijela kao zapečaćen, Karadžićeva Odbrana kao ključno navodi da taj dokument poverljivim nije proglasilo Sudsko vijeće.

Utemeljenje za taj argument, Karadžić je potražio u praksi samog Haškog suda. On sam je, naime, prije tri godine, dok mu je bilo suđeno po optužnici za genocid i ratne zločine u BiH, tvrdio da je bivša glavna tužiteljica Carla del Ponte, s proljeća 2004. godine, počinila nepoštovanje suda zato što je imena svjedoka Odbrane Slobodana Miloševića, sa povjerljivog spiska, otkrila američkim diplomatama.

To je naknadno otkriveno iz diplomatskih depeša koje je objavio Wikileaks, a koje su, krajem aprila 2004., u Vašington stigle iz Ambasade SAD u Hagu.

Karadžićev zahtjev da protiv Del Ponte bude pokrenut postupak, sudija Tribunala je, 2013. godine, odbacio kao neosnovan upravo uz argument da Miloševićev spisak, iako je bio povjerljiv, nije bio dokument koji je pod pečat stavilo Raspravno vijeće.

Odbrana, uz to, tvrdi da je Petronijević “otkrio sadržaj zahtjeva za privremeno oslobađanje ne znajući da je taj dokument podnijet kao povjerljiv”.

Iako je istraga pokrenuta na njihovu inicijativu, Tužilaštvo u Hagu obavijestilo je sudiju da “nema stav” o tome da li ima osnova da Petronijević bude optužen za nepoštovanje suda.

Tužioci su se, međutim, složili sa Odbranom da “kako izgleda, nema dovoljno osnova za pokretanje procesa zbog objavljivanja informacija kojim se svjesno krše nalozi Raspravnog vijeća ili sudije”.

Ipak, Tužilaštvo se ogradilo da “i otkrivanje povjerljivih informacija koje nisu zaštićene sudskim nalogom može predstavljati nepoštovanje suda”.

Karadžić, bivši predsjednik Republike Srpske (RS), prvostepenom presudom Haškog tribunala osuđen je na 40 godina zatvora za genocid i druge zločine u BiH.