Petak, 3 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

U uvodnoj riječi, tužiteljica Remzija Smailagić je predložila da se, pored reprodukcije dokaza koji su izvedeni pred prvostepenim vijećem, sasluša i šest novih svjedoka, kao i izvede devet novih materijalnih dokaza.

“Novi svjedoci će potvrditi identitet optuženog. A tri svjedoka će opisati na koji način je oštećeni Enver Grebović izveden i premlaćen, te ko je i kako je to uradio”, kazala je tužiteljica.

Branilac Davor Martinović se usprotivio izvođenju novih dokaza, smatravši da je tužiteljica te svjedoke trebala ispitati pred prvostepenim vijećem.

Apelaciono vijeće će o novim dokazima odlučiti naknadno.

Mikulić, bivši pripadnik Hrvatskog vijeća obrane (HVO), optužen je da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva tako što je nečovječno postupao i učestvovao u premlaćivanju u logoru Dretelj.

Kako se navodi u optužnici, Mikulić je u julu 1993. godine, zajedno sa drugim pripadnicima HVO-a, fizički zlostavljao Envera Grebovića, nakon čega mu je iz usta, nosa i glave tekla krv. Optuženi je Grebovića posjekao flašom po tijelu, rekavši “napit ću se balijske krvi”.

Mikuliću je također stavljeno na teret da je u periodu od jula do avgusta 1993. izveo tri osobe iz samice, a onda naredio redarima da ih tuku, što su oni i učinili.

Mikulić je prvostepenom presudom u septembru 2012. proglašen krivim da je krajem jula 1993. učestvovao u premlaćivanju Grebovića, te da je naredio redarima u Dretelju da pretuku trojicu logoraša koji su bili poredani uz žičanu ogradu, te je osuđen na šest godina zatvora.

U decembru prošle godine ta presuda je ukinuta i naloženo je održavanje obnovljenog suđenja.

Obnovljeno suđenje se nastavlja 3. februara.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodna naučna konferencija”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”. Foto: Detektor
Nauka kao stub razvoja društva i alat za borbu protiv stranih uticaja i sigurnosnih prijetnji
Vidljiv uticaj Rusije kroz medije i političke instrumente na zemlje Zapadnog Balkana, među kojima je i Bosna i Hercegovina, te upitna sigurnost graničnih prelaza zbog manjka graničnih policajaca samo su neki od izazova na kojima treba raditi i akademska zajednica kroz obrazovanje i razvoj kritičkog mišljenja, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije u Sarajevu.
Pokrenuto skupljanje donacija za sigurnu kuće za LGBTIQ+ osobe u BiH
Bez Sigurne kuće, mnoge osobe iz LGBTIQ+ zajednice bi bile u ozbiljnom riziku od povratka u nasilno okruženje, beskućništva, retraumatizacije, poručuju iz Fondacije koja je jedino ovakvo sigurno mjesto otvorila u Bosni i Hercegovini i trenutno se suočavaju sa finansijskom krizom, te su primorani tražiti donacije.