Petak, 24 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Racković, nekadašnji pripadnik Vojske Republike Srpske (VRS), optužen je da je od maja do kraja augusta 1992. godine učestvovao u napadima na bošnjačka sela Crni Vrh, Osojnica, Kabernik i Holijaci u općini Višegrad.

“Tokom napada, Racković je učestvovao u zatvaranju, mučenju, prisilnim nestancima osoba, silovanju i drugim nečovječnim djelima učinjenim u namjeri nanošenja velike patnje, ozbiljne fizičke ili psihičke povrede, odnosno narušavanja zdravlja bošnjačkom stanovništvu”, saopćeno je iz Tužilaštva BiH.

Kako se navodi, nekima od nezakonito uhapšenih se gubi svaki trag, a tijela pojedinih civila ekshumirana su 2000. na lokaciji “Slap” u Žepi.

Racković je optužen i da je 5. jula 1992. godine, zajedno sa još jednim srpskim vojnikom, iz kuće u naselju Bikavac u Višegradu, u kojoj su bile smještene Bošnjakinje iz okolnih sela, odvezao pet žena do jedne napuštene kuće u naselju Crnča, gdje ih je silovao.

Racković se brani sa slobode, a odlukom Suda BiH sredinom septembra ove godine određene su mu mjere zabrane napuštanja boravišta i putovanja, kao i zabrana sastajanja s određenim osobama.

Optužnica je proslijeđena Sudu BiH na potvrđivanje.

Najčitanije
Saznajte više
Predmet govora mržnje protiv Milorada Dodika prenesen u banjalučko Okružno tužilaštvo
Tužilaštvo Bosne i Hercegovine je predmet za govor mržnje po prijavi bivšeg logoraša Satka Mujagića protiv Milorada Dodika, predsjednika Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), prenijelo Okružnom javnom tužilaštvu Banja Luka, potvrđeno je za Detektor.
Odgođen disciplinski postupak sutkinji iz Banje Luke
Disciplinski postupak protiv Biljane Vučetić, sutkinje Osnovnog suda u Banjoj Luci, za neopravdano kašnjenje po zahtjevu za izuzeće u predmetu koji je vodila, kao i kršenje principa Etičkog kodeksa sudija, što je dovelo do narušavanja ugleda i integriteta pravosuđa, odgođeno je zbog zdravstvenog stanja disciplinske tužiteljice.
Odbijeno određivanje mjera zabrane za Debevca i Mehmedagića