Četvrtak, 5 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Advokat Branko Karadeglić je u sudski spis uložio izjavu Alije Kaplana datu Tužilaštvu BiH 2010. godine, u kojoj je navedeno da se Veselko Raguž dovodi u vezu sa uticajem na Medina Kaplana kako ne bi svjedočio, te da je sve prijavljeno policiji.

Branilac je naveo da je Medin Kaplan iskaz dao 24. januara 2012. godine, ali je negirao da je na njega vršen pritisak kako ne bi svjedočio. On je također u spis uveo službenu zabilješku Tužilaštva BiH sačinjenu istog dana prije svjedočenja, u kojoj je navedeno da je Medin Kaplan rekao da je na njega uticano.

Karadeglić je dodao da u trenutku ispitivanja Medina Kaplana nije znao za postojanje službene zabilješke koju je poslije dobio kada se govorilo o produženju mjera za Veselka Raguža. 

On je potom optužio tužiteljicu Remziju Smailagić da je prešutjela da ima službenu zabilješku. Tužiteljica je odgovorila da će se o ovome izjasniti na narednom ročištu, zakazanom za 21. august.

Veselko Raguž, nekadašnji zapovjednik Četvrte bojne brigade “Knez Domagoj” Hrvatskog vijeća obrane (HVO), i Ivo Raguž, bivši pripadnik ove brigade, optuženi su da su u julu i augustu 1993. godine, za vrijeme oružanog sukoba Armije BiH (ABiH) i HVO-a, učestvovali u zločinu nad zatvorenim bošnjačkim civilima u Stocu i Čapljini.

Kako smatra Tužilaštvo BiH, Veselko Raguž je naređivao, pomagao ili neposredno učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, kao i u fizičkom zlostavljanju i mučenju zatvorenih civila u tim gradovima.

Ivo Raguž je optužen da je učestvovao u fizičkom zlostavljanju zatvorenih civila.

Najčitanije
Saznajte više
Zakazana javna rasprava o spornom Zakonu o slobodi pristupa informacijama Brčko distrikta
Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je suprotan standardima Evropske unije, će se održati 17. juna u Brčkom, odlučeno je na sjednici Skupštine distrikta, koja ga je prije dvije sedmice usvojila u prvom čitanju iako zabranjuje žalbe na odgovore institucija.
Bez digitalizacije pravosuđa BiH neće imati brzi pristup pravdi
Bosna i Hercegovina mora ubrzati digitalizaciju pravosudnog sistema kako bi osigurala efikasnost, transparentnost i međuinstitucionalna saradnja, a papirologija ne smije kočiti provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija i pristup pravdi, rečeno je na panelu u organizaciji Državnog ministarstva pravde.
Uskoro početak suđenja za zločine u Derventi