Ponedjeljak, 6 jula 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

u u julu 1995.

Andrić je pojasnio da je to mogla biti “osveta za hiljade Srba” koje su prije jula 1995. u okolini Srebrenice ubile bošnjačke snage iz enklave. Uz osvetu, bili su “mogući i neki propusti u komandovanju”, dozvolio je svjedok.

Svjedok je potvrdio da je 11. jula 1995. godine, na dan pada Srebrenice, u obližnjem Bratuncu prisustvovao sastanku komandanta VRS-a Ratka Mladića sa generalom Radislavom Krstićem, komandantom Drinskog korpusa, i zapovjednicima Bratunačke i Zvorničke brigade, Vidojem Blagojevićem i Vinkom Pandurevićem. 

Zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici, Krstića je Tribunal u Haagu osudio na 35 godina zatvora. Blagojeviću i Pandureviću su za učešće u zločinima nad Bošnjacima izrečene zatvorske kazne od 15 i 13 godina. 

Po Andriću, međutim, “nije bilo riječi o bilo kakvom likvidiranju i premještanju lokalnog stanovništva”.

Ni Krstića, koji je vodio ofanzivu, Andrić “nikada nije čuo da govori ni sa kim o nezakonitom ubijanju zarobljenika iz Srebrenice”.

Karadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta VRS-a, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Bošnjaka. On je optužen i za progon Bošnjaka i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu te uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Andrić je posvjedočio i da je, krajem maja 1992. naredio “premještanje civilnog muslimanskog stanovništva” iz zone odgovornosti Biračke brigade, ali “organizovano i u saradnji s opštinama”. Naređenje se, kako je izjavio, odnosilo samo na “Muslimane koji su htjeli da idu”.

Svjedok je naređenje opravdao prisustvom brojnih bošnjačkih snaga, ali i srpskih paravojski, koje su u tom području bile “prijetnja i za Srbe i za Muslimane”.

Andrić je potvrdio i da je, u isto vrijeme, naredio i da u Vlasenici bude otvoren zarobljenički logor, ali uz poštovanje svih međunarodnih humanitarnih propisa. Za ubistva Bošnjaka u logoru Sušica počinjena 1992. godine, kako je posvjedočio, komandant Birčanske brigade nije znao.

Suđenje će biti nastavljeno u ponedjeljak, 22. jula.

Najčitanije
Saznajte više
Osuđeni nisu izdržali kazne ni 34 godine nakon ubistva porodice Klapuh
Ferid Klapuh godinama pokušava da dođe do pravde za ubistvo članova njegove porodice, a Državno tužilaštvo ga obavještava da neće provoditi istragu pozivajući se na raniju pravosnažnu presudu u Crnoj Gori, dok pravni stručnjaci ukazuju na mogućnosti za eventualno prenošenje predmeta i pokretanje postupka u Bosni i Hercegovini,
U Sanskom Mostu obilježavanje zločina koje ne poziva na mržnju
Prigodnim programom i polaganjem cvijeća, u Sanskom Mostu će sutra biti obilježene 34 godine od zločina u kojem su preminuli logoraši prilikom prevoženja iz sportske dvorane “Krings“ i “Betonirke“ prema logoru “Manjača“.
Više od 30 nosilaca pravosudnih funkcija nije dostavilo izvještaje o imovini
Ponovno raspisan tender za izgradnju spomenika žrtvama ratnog silovanja
Ustavni sud BiH odbio apelaciju poslanika Narodne skupštine RS-a