This post is also available in:
ajne službe”.
Branilac Branko Lukić pitao je svjedoka da li je tokom istrage o Srebrenici, koju je vodio od 1995. do 2001. godine, čuo “tračeve da su strane obavještajne službe bile umiješane u ubistva Muslimana”.
“Ne, kada su glasine bile toliko blizu fantaziji, nisam imao vremena za bacanje na tu temu”, uzvratio je Ruez.
Mladića, tadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske (VRS), optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 muslimanskih muškaraca i progon hiljada žena i djece iz Srebrenice u danima nakon što je VRS 11. jula 1995. zauzela tu enklavu, koja je tada bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija (UN).
Na tvrdnju branioca da su vlasti u Sarajevu i prije istrage zločin u Srebrenici nazivale genocidom, svjedok je odgovorio da on to nije učinio sve dok Tribunal u Haagu nije osudio generala VRS-a Radislava Krstića za pomaganje genocida u Srebrenici.
Tužilac Peter McCloskey je, tokom dodatnog ispitivanja svjedoka, prikazao u sudnici radne naloge za rovokopače i druge teške mašine VRS-a upućene sredinom jula 1995. da “kopaju rovove” na više lokacija u okolini Zvornika, na kojima su, prema optužnici i ranijim presudama, srpske snage strijeljale hiljade zarobljenih Muslimana.
Ruez je izjavio da ti radni nalozi potvrđuju da su na tim mjestima masovne grobnice iskopane neposredno nakon što su bila završena masovna strijeljanja muškaraca iz Srebrenice.
U dugotrajnom svjedočenju, koje je danas okončano, Ruez je podrobno objasnio tok istrage o srebreničkom zločinu od početka, iskazima preživjelih koje je uzeo u julu 1995. godine, do otkrivanja stratišta i primarnih i sekundarnih masovnih grobnica sa stotinama tijela žrtava.
Iskaz sljedećeg svjedoka Optužbe sudije su saslušale iza zatvorenih vrata, što je najviši nivo zaštite identiteta svjedoka.
Mladićevi branioci su ponovo zatražili da radna nedjelja bude četvorodnevna umjesto petodnevna, kao do sada. Taj zahtjev Odbrana je zasnovala na preporuci ljekara iz sudskog pritvora, koji je ocijenio da bi to povoljno uticalo na Mladićevo zdravstveno stanje.
Odluku o tom zahtjevu – koji je ranije nekoliko puta odbilo – Vijeće će donijeti naknadno.
Suđenje Mladiću, koga optužnica tereti i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce, nastavlja se 29. maja.
