Petak, 9 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Karadžić je svjedočenjem potpukovnika Kosorića pobijao iskaz drugog oficira VRS-a, Momira Nikolića, da je 12. jula 1995. godine, dan poslije zauzimanja Srebrenice, od kolega saznao da će svi zarobljeni Muslimani biti pobijeni.

Svjedočeći ranije protiv Karadžića, Nikolić je izjavio da mu je tog dana, ispred hotela “Fontana” u Bratuncu, pukovnik Vujadin Popović, tada glavni oficir za bezbjednost Drinskog korpusa VRS-a, najavio da će “sve balije” biti pobijene. 

Nikolić – koji je 2003. pred Tribunalom priznao krivicu za zločine u Srebrenici, poslije čega je osuđen na 20 godina zatvora – tvrdio je da je Kosorić bio prisutan i potvrdio Popovićeve riječi.

Popović je nepravosnažnom presudom osuđen na doživotni zatvor za genocid u Srebrenici. 

U današnjem svjedočenju Kosorić je to odbacio kao “potpunu laž”, izjavivši da ništa tako nije rečeno i da nije imao informacije ni instrukcije da će muslimanski zarobljenici biti pobijeni.

Karadžića, tadašnjeg predsjednika Republike Srpske i vrhovnog komandanta vojske, optužnica tereti za genocid nad oko 7.000 srebreničkih Muslimana i progon hiljada žena, djece i staraca.

Tužilac Julian Nicholls je tokom unakrsnog ispitivanja tvrdio da je Kosorić, kao šef obavještajnog odjeljenja Drinskog korpusa, morao znati za masovna ubistva zarobljenika iz Srebrenice sredinom jula 1995. godine.

Kosorić je to negirao tvrdeći da je prve informacije o ubistvima čuo u oktobru 1995. od predstavnika međunarodne zajednice. 

Iako je s komandantom VRS-a Ratkom Mladićem bio u Potočarima, Kosorić je tvrdio da tokom tih “deset do 15 minuta” nije vidio kako srpske snage razdvajaju muslimanske muškarce od porodica. 

Negirao je i da je bio zadužen za transport stanovništva iz enklave, što je ranije izjavio jedan holanski oficir UNPROFOR-a.

Prihvatajući sugestiju tužioca da je ispitivanje zarobljenika bilo njegova dužnost, Kosorić je rekao da je poslije pada Srebrenice imao drugi zadatak – da prati neprijatelja u okolini Žepe.

Ponavljajući da nije znao za masovna strijeljanja zarobljenika u danima poslije pada Srebrenice, svjedok je kazao da su se te “neprovjerene priče” pričale “po kafanama”. 

Kako je rekao, vjerovao je da “takvo naređenje ne postoji” i da ga “niko ne može izvršiti”.

Kosorić je, međutim, naglasio da je “moguće” da je odluka o strijeljanju muslimanskih zarobljenika bila “donijeta iza zatvorenih vrata”. 

Na tvrdnju tužioca Nichollsa da je Popović najavio strijeljanja upravo kako je opisao Nikolić, svjedok je uzvratio: “Ne, to Popović nije rekao, ja ga nikad nisam čuo.”

Nakon što ga je zastupnik Optužbe podsjetio da je pukovnika Popovića sud u Haagu osudio na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici, Kosorić je rekao: “Ako je sud to dokazao, onda jeste, ja verujem ovom sudu.”

Svjedokovu svijest o zločinima i bliskost s Popovićem tužilac je dokazivao i filmom iz avgusta 1995. na kojem Popović, grleći Kosorića, poziva snimatelja da snimi “ratne zločince”. 

“Sad vidim da je Popović bio pijan”, prokomentarisao je svjedok, ne isključujući mogućnost da je pijan bio i on.

U odbranu Karadžića danas je svjedočio i bivši premijer RS-a Vladimir Lukić, čije će unakrsno ispitivanje tužioci nastaviti u utorak, 28. maja.

Karadžić je optužen i za progon Muslimana i Hrvata širom BiH, teror nad civilima i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Najčitanije
Saznajte više
Napadač na novinara Mirzu Derviševića pravosnažno osuđen na tri mjeseca zatvora
Apelacioni sud Brčko distrikta pravosnažno je osudio Bojana Radovanovića na kaznu zatvora od tri mjeseca zbog nanošenja lake tjelesne povrede i ugrožavanja sigurnosti novinaru Mirzi Derviševiću.
Performans članova i članica Organizacionog odbora šeste Bh. povorke ponosa. Foto: Detektor
Performansom najavljen slogan “Ljubav je zakon“ ovogodišnje bh. povorke ponosa 14. juna
Performansom ispred Državnog parlamenta, Bh. Povorka ponosa pozvala je građane da se 14. juna pridruže u borbi za pravdu i ukazala na višegodišnji ignorantski i diskriminirajući pristup države prema pravima LGBTIQ+ zajednice.
U Kiseljaku ekshumirani posmrtni ostaci dvije žrtve