Srijeda, 6 maja 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Halid Sejdić je ispričao da ga je početkom 1992. godine Nijaz Čaušević zvani Medo pokušao angažovati da bude njegov vozač. Nakon što je to odbio, svjedok je, kako je kazao, dobio prijetnje smrću.

“Odbio sam taj usmeni poziv, ali sam 11. marta 1992. godine dobio pismeni poziv za mobilizaciju ispred Kriznog štaba Sijekovac i tada sam mobilizovan. Čaušević mi je rekao da ću njega voziti, on je bio glavni u Kriznom štabu”, prisjetio se Sejdić, istaknuvši da je kasnije čuo i da je Čaušević “vodio i Interventni vod”.

Prema riječima Sejdića, 26. marta 1992. godine čuo je da je Čaušević otišao na pregovore sa stanovništvom srpske nacionalnosti da zatraži da “predaju naoružanje”.

“Mene su poslali u Krizni štab po pojačanje. Otišao sam i dovezao deset momaka koji su imali ambleme Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) pred Traktorsku ulicu. Nisam vidio Medu, bio je iza kuća, ali se čula pucnjava. Samo sam otišao nazad pred Mjesni ured”, rekao je Sejdić.

On je dodao da je ubrzo potom čuo da su određene komšije srpske nacionalnosti pritvorene, te ih je obišao, ali su ga otjerali vojnici koje nije poznavao.

“Otišao sam kući i nazvao prijatelja, koji me je sutradan prebacio u Hrvatsku”, kazao je Sejdić.

Za zločine počinjene u selu Sijekovac, u blizini Bosanskog Broda, Državno tužilaštvo tereti Zemira Kovačevića, bivšeg pripadnika Interventnog voda Prve bosanskobrodske brigade Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

U optužnici se navodi da je Kovačević 26. marta 1992. učestvovao u napadu na Sijekovac, gdje je, zajedno s drugima, iz kuća izveo 15 osoba i četvero djece srpske nacionalnosti, od kojih su neki ubijeni. Kovačević je optužen i za učešće u nezakonitom zatvaranju, odvođenju na prinudni rad, pljačkanju i neopravdanom uništavanju imovine civila srpske nacionalnosti.

Na ovom suđenju je u korist Tužilaštva BiH svjedočio i Milenko Barnjak, koji je rekao da je 26. marta 1992. živio u selu Gornja Močila, u blizini Sijekovca, kada ga je nazvala rodica i ispričala kako je došlo do napada na to selo.

“Ona je tražila pomoć, ali ja nisam nikako mogao pomoći. Malo smo čuli pucnjavu, ali nije se mogao odrediti pravac. Uveče se vidio odsjaj plamena i svjetlosti iz Sijekovca, kao da kuće gore”, kazao je Barnjak.

Nakon desetak dana, rekao je svjedok, vojnici su ga odveli na kopanje rovova, ali nije mogao prepoznati nikoga od njih.

Suđenje Kovačeviću će biti nastavljeno 10. aprila.

Najčitanije
Saznajte više
Ilustracija. Foto: Detektor/Adela Mujezinović
Lažni SMS-ovi u ime IDDEEA-e razotkrivaju rupe u digitalnoj sigurnosti BiH
Masovna kampanja lažnih poruka o saobraćajnim prekršajima, koje zloupotrebljavaju ime Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA), nije samo pokušaj prevare građana, već i pokazatelj ozbiljnih sistemskih slabosti — od nepostojanja državnog CERT-a do neuređenog digitalnog prostora koji olakšava sve sofisticiranije cyber napade.
Sudska praksa u BiH postaje prepreka javnosti da bude informisana
Sudska praksa u predmetima klevete protiv novinara, te praksa izbjegavanja odgovaranja na njihove zahtjeve ograničava pravo javnosti da bude informisana, poručeno je na okruglom stolu Centra za istraživačko novinarstvo i Detektora.