Nedjelja, 25 maja 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Đukanović je izjavio da mu je u aprilu 1992. godine bivši predsjednik Skupštine opštine Bratunac Nijaz Dubičić kazao da namjerava da izvede sve Bošnjake koji to žele, zatraživši da opštinske vlasti pruže obezbjeđenje.

Ne negirajući da su srpske snage u maju 1992. počinile zločine nad Bošnjacima u Bratuncu, Đukanović je ustvrdio da o tome nije imao saznanja. Sugerisao je da su premještanje i ubistva Bošnjaka bili posljedica napada na kolonu Jugoslovenske narodne armije (JNA) i ubistva lidera Srpske demokratske stranke (SDS) u Srebrenici Gorana Zekića.

Poslije napada na kolonu JNA, Đukanović je “čuo” da su “neki Muslimani” bili dovedeni u hangar bratunačke osnovne škole, a i da su, nešto kasnije, u tom hangaru i na obali Drine pronađeni leševi. Nakon ubistva Zekića, prema njegovim riječima, SDS u Bratuncu naredio je “razoružavanje” sela Glogova.

Poslije napada na Glogovu, Đukanović je, kako je posvjedočio, znao da su Bošnjaci dovedeni na fudbalski stadion u Bratuncu i da su ih obezbjeđivali “dobrovoljci”. Na pitanje o tome, šef bratunačke policije odgovorio mu je da ima naređenje da se ne miješa u akcije “vojske i vojne policije”.

Đukanović je rekao da je kasnije čuo da su muškarci sa stadiona prebačeni u osnovnu školu, gdje su neki ubijeni. Krizni štab, čiji je član bio svjedok, zatim je odlučio da zarobljenike “spasi” tako što će ih prebaciti na Pale. Zbog “problema” koje su pričinjavali, štab je odlučio i da otjera dobrovoljce.

Svjedok je ustvrdio i da Karadžić nikada ništa nije naredio Kriznom štabu u Bratuncu. Pri tom iskazu Đukanović je ostao i nakon što mu je, tokom unakrsnog ispitivanja, tužiteljka Caroline Edgerton pokazala dokumente Kriznog štaba sa sjednice na kojoj je razmatrano “Karadžićevo naređenje”.

Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, sudi se za učešće u genocidu u Srebrenici, progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 općina, među kojima je i Bratunac, terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Na ovom ročištu u korist Karadžićeve Odbrane je posvjedočio i bivši pripadnik Vojne policije Teritorijalne odbrane Bratunac Dušan Mićić. On je izjavio da je u školi u Bratuncu vidio nepoznate osobe u uniformama JNA kako odvode i dovode ljude, ali da mu je bilo naređeno da se ne miješa u njihov posao.

Svjedok je kazao da njegova jedinica nije imala ništa s Bošnjacima zatvorenim u školi, ali da je dva autobusa sa zarobljenicima otpratila do bošnjačke teritorije, dok su ostali bili prebačeni na Pale.

Mićić je posvjedočio i da je, kao pripadnik Posebnih jedinica policije Republike Srpske, u julu 1995, poslije pada Srebrenice, bio u Potočarima, gdje su bile okupljene hiljade bošnjačkih izbjeglica, ali da nije vidio odvajanje muškaraca od porodica.

Za masovno ubijanje Bošnjaka u Bratuncu i selu Kravica 13. jula 1995, Mićić je, kako je izjavio, čuo kasnije.

Suđenje Karadžiću biće nastavljeno u četvrtak, 28. marta.

Najčitanije
Saznajte više
Naredne sedmice iznošenje žalbi na presudu za zločine u Lukavcu
Ročište na kojem će Tužilaštvo Bosne i Hercgovine i Odbrane iznijeti žalbe na prvostepenu presudu u predmetu u kojem su sedmorica optuženih osuđena na ukupno 30 godina zatvora za zločin protiv civilnog stanovništva u Lukavcu 1992. godine, zakazano je za ponedjeljak, 26. maja, potvrđeno je iz Državnog suda za Detektor.
Godišnjica stradanja i tridesettrogodišnja nada za pronalaskom nestalih s područja Bradine
U Bradini kod Konjica za vikend će biti obilježene trideset i tri godine od stradanja 48 civila srpske nacionalnosti, od kojih se pet još uvijek vode kao nestali.
U subotu obilježavanje 33. godišnjice napada na Kozarac