Karadžić: Dobrovoljni odlazak iz Bijeljine

Ljubojević, koji je od 1996. bio predsjednik Skupštine opštine Bijeljina, sugerisao je da je odlazak Muslimana bio posljedica dolaska oko 50.000 srpskih izbjeglica, protjeranih iz drugih krajeva BiH.

Po optužnici, srpske paravojne formacije, predvođene jedinicom Željka Ražnatovića Arkana, početkom aprila 1992. su nasilno preuzele kontrolu nad Bijeljinom, ubivši pritom 48 civila.

Dok ga je unakrsno ispitivala tužiteljka Hildegard Uertz-Retzlaff, svjedok Ljubojević je kazao da nije znao da je “major” Vojkan Đurković, koji je bio čovjek Željka Ražnatovića Arkana, protjerivao Muslimane, ali da to “ne može isključiti”.

Ražnatović, koga je Haški tribunal bio optužio za ratne zločine, ubijen je u Beogradu 2000. godine.

Nakon što mu je tužiteljka predočila izvještaje Crvenog krsta o protjerivanju više od 2.500 Muslimana iz Bijeljine, koje je sproveo Đurković, svjedok Ljubojević je prvo rekao da “izvještaj nije tačan” i da mu “nije poznato da se to dešavalo”.

Ljubojević je zatim kazao da se “preseljenje često dešavalo uz saglasnost Muslimana” i da je to bilo “humano preseljenje”, u okolnostima kada je “Bijeljina bila prebukirana” zbog velikog broja srpskih izbjeglica, a “život izuzetno težak”.

Tužiteljka je svjedoku predočila i dokument po kojem je sam Karadžić pokrenuo istragu protiv Đurkovića, na šta je Ljubojević odgovorio da je “o tome bilo govora” kada je postao predsjednik opštine, ali da Đurković nikada nije bio osuđen ni za šta.

Na sugestiju optuženog Karadžića, Ljubojević je posvjedočio i da “apsolutno nije tačno” da su vlasti odobravale djelovanje Đurkovića i učestvovale u iseljavanju.

Suđenje Karadžiću, bivšem predsjedniku Republike Srpske, optuženom i za genocid u Srebrenici, biće nastavljeno u ponedjeljak, 25. marta, kada bi, po obavezujućem nalogu suda, trebalo da svjedoči general u penziji Radislav Krstić.

Haški tribunal je Krstića, koji je za vrijeme rata bio komandant Drinskog korpusa VRS-a, 2004. pravosnažno osudio na 35 godina zatvora zbog pomaganja i podržavanja genocida u Srebrenici.

Početkom februara, Krstić je odbio da svjedoči iz, kako je tvrdio, zdravstvenih razloga. Pregledima koje je naložilo Sudsko vijeće utvrđeno je da ne postoje medicinski razlozi koji bi Krstića spriječili da svjedoči.

Kako je rekao predsjedavajući sudija O-Gon Kwon, Krstić je u pismu upućenom Vijeću naglasio da ne želi da svjedoči.

Ukoliko odbije da svjedoči, Krstić bi mogao biti optužen za nepoštovanje suda, za koje je zaprijećena kazna do sedam godina zatvora, novčana kazna do 100.000 evra, ili oboje.