Babić Savo: Prvi svjedok negirao ranije iskaze

odu za zarobljenike, te da nije siguran da se iz škole čula galama i pucnjava.

“Vojni policajci nisu čuvali školu. Dan-dva se o tome raspravljalo, bilo je pritisaka. Komandir nije htio da prihvati. Nismo imali dovoljno ljudi i to zvanično nije urađeno. Naređeno je patroli da naiđe ispred škole, da patroliraju. Zvanično naši ljudi nisu bili tu. Ne znam da li je čuvana škola”, kazao je Marko Deorić.

Svjedok je potvrdio da je optuženi bio komandir Vojne policije, a on njegov zamjenik.

U iskazu koji je je dao Tužilaštvu u januaru ove godine, Deorić je, kako je pročitano, naveo da su se “na ulazu nalazila jedan ili dva pripadnika Vojne policije” i da je “stražarima rečeno da nikoga ne smiju pustiti unutra”.  

“Bila je to pretpostavka. To što sam rekao, možda je izvučeno iz konteksta. Nakon davanja izjave sam razmislio, tvrdim da je tačno ovo danas”, kazao je svjedok.

Tužilaštvo tereti Babića da je u maju 1992., kao komandir Vojne policije, naredio, počinio i propustio da spriječi zatvaranje nesrpskih civila u školu “Vuk Karadžić” u Bratuncu.

Oko 400 zatvorenih civila, kako stoji u optužnici, živjelo je u strahu za svoj život. Svakodnevno su bili premlaćivani i mučeni, a više desetina civila je ubijeno ili su umrli zbog uslova u školi.

Svjedoku Deoriću su predočeni njegovi navodi iz istrage o pucnjavi koja je dolazila iz škole, kao i o maltretiranju.

“Pucanja je bilo na sve strane. Da li je dolazilo iz osnovne škole, to je diskutabilno. Nisam registrovao jauke kao jauke bola. (…) Čuo sam glasove, da li je neko maltretiran ili nije…”, rekao je Deorić.

On je potvrdio da je bio u pratnji kamiona koji su prevozili zarobljenike na razmjenu iz Bratunca u Pale, ali je naglasio da mu to nije rekao komandir, kao što je naveo u istrazi.  

“Komandir je možda samoincijativno došao da smiri situaciju. Čovjek je ušao unutra i rekao da treba da budu mirni, što su oni prihvatili sa odobravanjem”, kazao je Deorić.

Svjedok je dodao da nakon razmjene Savo Babić više nije bio komandir Vojne policije.

On je rekao da je Miroslav Deronjić tražio da retroaktivno “prihvate pisanu odluku da Vojna policija obezbjeđuje školu”.

“Savo je to odbio i razdužio se?”, upitao je branilac optuženog Petko Pavlović, s čim se svjedok složio.

Miroslav Deronjić, bivši predsjednik bratunačkog Kriznog štaba, u junu 2005. pravosnažnom presudom je osuđen na deset godina zatvora zbog zločina počinjenih u selu Glogova u maju 1992., kada je ubijeno više od 60 Bošnjaka. Deronjić je preminuo 2007. godine.

Nastavak suđenja Babiću je 3. decembra.
                                                                                                                                          
                                                                                                                                    A.S.