Ponedjeljak, 29 decembra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

ooptuženog prigovorila je na autentičnost ovih dokumenata.

Prema popisu vojnih osoba od 28. juna 1995. godine, koji je uložio tužilac Adnan Gulamović, optuženi Veselko i Ivo Raguž su u julu 1992. stupili u oružane snage.

Za optuženog Veselka Raguža stoji da je istupio iz jedinice dvije godine poslije, dok za Ivu Raguža nije naveden datum odlaska iz jedinice.

Odbrana prvooptuženog Veselka Raguža je prigovorila na autentičnost dokaza, jer je, kako je naglasio branilac Predrag Radovanović, u spis već uložen dokaz Tužilaštva BiH u kojem stoji da je Veselko Raguž istupio iz jedinice 19. aprila 1996. godine.

“Dakle, to je kontradiktorno, jer je očito da podaci iz jednog od ovih dokaza nisu tačni”, kazao je Radovanović.

Tužilaštvo BiH tereti Veselka Raguža, bivšeg zapovjednika Četvrte bojne brigade “Knez Domagoj” HVO-a, i Ivu Raguža, bivšeg pripadnika te brigade, da su u julu i augustu 1993. učestvovali u zločinima počinjenim nad civilima u Stocu i Čapljini.

Kako je navedeno u optužnici, Veselko Raguž je naređivao, pomagao ili učestvovao u nezakonitom hapšenju i zatvaranju civila, te preseljenju bošnjačkih žena i djece, dok je Ivo Raguž optužen za fizičko zlostavljanje civila.

Naredno ročište je zakazano za 20. avgust, kada će biti nastavljeno uvođenje materijalnih dokaza.

                                                                                                                                   M.B.
                                                                                                                                           

Najčitanije
Saznajte više
Eksumacija grobnice Kalinovik
Potraga sve teža, rezultati sve manji: Još jedna bolna godina za porodice koje nisu našle svoje najmilije
Pronalazak i identifikacija nestalih u ratu predstavlja temelj dostojanstva, sjećanja i pravde, kako za porodice tako i za cijelo društvo, smatraju iz Instituta za nestale osobe Bosne i Hercegovine, ali za one porodice koje još uvijek tragaju, prošla je još jedna godina bez informacija o njihovim najmilijim.
Deset godina zatvora za zločine u Hadžićima
Kantonalni sud u Sarajevu izrekao je prvostepenu presudu kojom je Gorana Fifića osudio na deset godina zatvora zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Hadžićima.
Vojin Pavlović uputio apelaciju Ustavnom sudu BiH
Potvrđena optužnica za zločin u Ilijašu
Dosuđena naknada štete oslobođenom za zločine u Prijedoru