Petak, 27 marta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

dima Sarajeva, te dovodili civile u Kulu.

Pod pseudonimom KDZ-601, skrivenog lika i izmijenjenog glasa, svjedok je izjavio da su civile u Kulu privodili pripadnici “specijalne jedinice JNA”, “Belih orlova”, “Oljačinih četnika”, jedinice Branislava Gavrilovića zvanog Brne i dobrovoljačke garde Željka Ražnatovića Arkana.

 “Svaka od tih grupa je iz borbenih dejstava, zvanih čišćenje terena, dovodila sve muškarce iz jednog naselja. Poslije određenih procedura, tu su ih razdvajali i slali na druge lokacije, najčešće radi razmjene”, kazao je KDZ-601.

 Prema iskazu svjedoka, zatvorenike su ispitivali “ovlašćeni pripadnici” srpske policije i službe bezbjednosti, kao i vojne policije JNA.

 Karadžić je optužen za progon Bošnjaka i Hrvata iz 20 opština širom BiH, uključujući sarajevske opštine Hadžići, Ilidža i Novo Sarajevo. Na teret mu se stavlja i genocid u Srebrenici i još osam bosanskih opština, kao i terorisanje civila u Sarajevu i uzimanje međunarodnih talaca.

 KDZ-601 je potvrdio da su, poslije napada srpskih snaga na selo Ahatovići (u blizini Sarajeva) početkom juna 1992. godine, civili iz tog sela dovedeni u Kulu u “10-12 autobusa” i da su zatim bili upućeni u Lukavicu.

 “Bili su to Bošnjaci, a pratile su ih vojna policija i policija”, naglasio je svjedok.

 U napadu na selo, kako je rekao, učestvovali su “Oljačini četnici”, Ilidžanski bataljon Teritorijale odbrane (TO) i rezervni policajci.

 Svjedok je izjavio i da je od kolega čuo da su ljudi Branislava Gavrilovća zvanog Brne počinili ubistvo 47 muškaraca iz Ahatovića u autobusu kod mesta Sokolina, 14. juna 1992. godine.

 Masovno ubistvo u Sokolinama, pred Tribunalom je na suđenju Karadžiću ranije opisao svedok KDZ-041, koji je preživio.

“Oljačini četnici” bili su bazirani “u kućama Bošnjaka koji su iseljeni između Kotoraca i Gojkovića u opštini Ilidža”, precizirao je KDZ-601.

Oljača, kojeg je svjedok viđao u Kuli, “nosio je crnu štofanu uniformu i kokardu na šajkači” i predstavljao se kao “major u tom četničkom pokretu ”.

“Rečeno mi je da je došao s područja Valjeva, a ostao je u Kuli i nakon što sam ja otišao”, kazao je svjedok.

 KDZ-601 je posvjedočio i da je specijalna jedinica JNA sprovela “čišćenje” sela Kotorac, te da je akcijom komandovao “major Sladoja”.

U unakrsnom ispitivanju, optuženi Karadžić, koji se brani sam, sugerisao je da su se pod “čišćenjem”  u vojnoj terminologiji podrazumijevale “akcije protiv neprijateljskih snaga”.

Potvrđući da je to bio “ustaljeni termin”, svjedok je, međutim, odgovorio: “Svi stanovnici tog kvarta ili naselja su bili privedeni, bilo je i žena i muškaraca”.

Svjedok je izjavio da je tačno da je u zatvoru u Kuli “na oglasnoj tabli” bilo izloženo naređenje tadašnjeg ministra unutrašnjih poslova RS-a Miće Stanišića da se pritvorenici tretiraju u skladu sa međunarodnim konvencijama.

Stanišić je optužen pred Haškim tribunalom za zločine počinjene u BiH i u toku mu je suđenje.

 Nastavak suđenja zakazan je za 12. septembar ove godine.

R.M.

Najčitanije
Saznajte više
Tužiteljica tvrdi da je prijavljena nakon pokretanja istrage protiv gradonačelnika Bijeljine
Svjedočeći u svoju korist u disciplinskom postupku koji se vodi protiv nje, tužiteljica bijeljinskog Okružnog javnog tužilaštva Sabina Husejnagić izjavila je da je prijava protiv nje podnesena nakon što je pokrenula istragu protiv gradonačelnika Bijeljine.
Još jedna presuda zbog ruskih kampova kod Banje Luke: Šest i pol godina uslovne kazne i protjerivanje iz Moldavije
Ion Chirita i Nikita Sirenko osuđeni su pred Opštinskim sudom u Kišinjevu na ukupno šest i po godina uslovne kazne zatvora zbog učešća u ruskim kampovima u BiH. Riječ je o prvostepenoj presudi na koju postoji pravo žalbe.
Skoro 300 nedostupnih za ratne zločine
Mržnja s tribina u Širokom Brijegu posljedica nereagovanja institucija