Četvrtak, 5 juna 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

ura Selimović.

Ranko Gojić je rekao kako ga je u Cazinu “glavni bezbjednjak” – kojeg je u sudnici prepoznao kao Mehuru Selimovića – prilikom ispitivanja “išamarao” kada mu je rekao da je iz Novog Grada, te da je od njega tražio da priča o “stvarima koje nije znao”.

“Bio sam sâm s tim bezbjednjakom u uniformi. Ispitivanje je trajalo duže vrijeme. (…) Tražio je da pričam o ratnim zločinima, što ja nisam mogao da odgovorim”, prisjetio se Gojić.

Tužilaštvo BiH smatra Mehuru Selimovića, Adila Ružnića i Emira Mustafića odgovornima za pomaganje i podstrekavanje zatvaranja pripadnika vojske i policije Republike Srpske, kao i civila, u zatočeničke objekte u Bihaću, Cazinu i Bosanskom Petrovcu od februara 1994. do februara 1996. godine.

Selimović je, prema navodima optužnice, bio referent za kontraobavještajne poslove, referent operativca i zamjenik načelnika Odjeljenja službe vojne bezbjednosti Petog korpusa Armije BiH (ABiH), Ružnić pomoćnik komandanta za poslove bezbjednosti i referent operativca istog odjeljenja, dok je Mustafić bio pripadnik Vojne policije Petog korpusa ABiH.

Gojić je zarobljen u blizini Novog Grada, a boravio je u mjestu Pištaline (općina Bosanska Krupa), te je nakon toga prebačen u prostorije preduzeća “Rad” u Cazinu.

“U Pištalinama su me ispitivali i usmeno i pismeno. Kada nisam znao, vodili su me u prostoriju gdje me je četiri-pet policajaca tuklo, pa su me opet vodili na ispitivanja”, rekao je Gojić i dodao da ga je tokom zarobljeništva ispitivalo više osoba.

Odbrana prvooptuženog je svjedoku prezentovala niz izjava, za koje je svjedok rekao da ih je potpisao u zarobljeništvu i na kojima su naznačena imena osoba što su ga ispitivale, a među kojima nije Mehura Selimović.

“Smatram da svjedok ne govori istinu kada prstom ukazuje na mog branjenika. To dokazuju i prezentirani dokumenti koje ćemo uložiti kao dokaze”, rekao je Asim Crnalić, branilac prvooptuženog.

Drugi svjedok Tužilaštva, Proko Pilipović je zarobljen 26. oktobra 1994. godine, a boravio je u kasarnama “Grmeč” i “27. juli” u Bihaću te u prostorijama “Zastavinog” servisa u Cazinu.

Pilipović je kazao da ga je samo jednom, u kasarni “27. juli”, usmeno ispitivao “glavni bezbjednjak” – kojeg je imenovao kao Selimovića, ali optuženog nije prepoznao u sudnici. Prema njegovom kazivanju, ispitivanje je “prošlo korektno”.

Svjedok je također ispričao da su prilikom razmjene, 11. marta 1995. godine, zarobljenici pretučeni u autobusu kojim su prevoženi.

“Povezali su nam ruke i oči i uveli nas u autobus. Kada smo krenuli, počeli su nas tući ti policajci koji su došli po nas iz Bihaća”, kazao je Pilipović.

Suđenje se nastavlja 25. augusta 2010.

D.S.
Najčitanije
Saznajte više
Zakazana javna rasprava o spornom Zakonu o slobodi pristupa informacijama Brčko distrikta
Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodnom pristupu informacijama, koji je suprotan standardima Evropske unije, će se održati 17. juna u Brčkom, odlučeno je na sjednici Skupštine distrikta, koja ga je prije dvije sedmice usvojila u prvom čitanju iako zabranjuje žalbe na odgovore institucija.
Bez digitalizacije pravosuđa BiH neće imati brzi pristup pravdi
Bosna i Hercegovina mora ubrzati digitalizaciju pravosudnog sistema kako bi osigurala efikasnost, transparentnost i međuinstitucionalna saradnja, a papirologija ne smije kočiti provjere imovine nosilaca pravosudnih funkcija i pristup pravdi, rečeno je na panelu u organizaciji Državnog ministarstva pravde.
Uskoro početak suđenja za zločine u Derventi