Gasal i ostali: Generalove instrukcije

“U augustu 1993. godine komandu Operativne grupe posjetio je general Rasim Delić i kazao da ja trebam da brinem o ratnim dejstvima, a o ratnim zarobljenicima – kojih je u to vrijeme u Bugojnu bilo nekoliko stotina – državni organi, MUP (Ministarstvo unutrašnjih poslova, op.a.) i Državna komisija za razmjene. Nakon tih instrukcija, ratne zarobljenike sam prepustio tim organima”, kazao je Selmo Cikotić odgovarajući na unakrsna pitanja državne tužiteljice.

Rasim Delić, bivši komandant Glavnog štaba Armije BiH (ABiH), nepravosnažno je pred Haškim tribunalom osuđen na tri godine zatvora zbog zločina na području srednje Bosne. Delić je umro 16. aprila 2010. godine, te nije dočekao izricanje konačne presude.

Cikotić, nekadašnji komandant Operativne grupe (OG) “Zapad” sa sjedištem u Bugojnu, a sadašnji ministar odbrane BiH, iskaz je dao kao svjedok Odbrane Enesa Handžića, koji je s Nisvetom Gasalom, Musajbom Kukavicom i Senadom Dautovićem optužen za zločine nad civilima hrvatske nacionalnosti koji su tokom 1993. i 1994. godine bili zatvoreni u različitim objektima na području Bugojna.

Tužilaštvo smatra da je Gasal bio upravnik, a Kukavica komandir straže u logoru na stadionu “Iskra”, gdje je u nehumanim uslovima bilo zatvoreno oko 300 civila, koji su maltretirani, odvođeni na obavljanje radova, dok su neki i smrtno stradali.

Handžića, bivšeg pomoćnika načelnika za bezbjednost 307. motorizovane brigade ABiH, i Dautovića, nekadašnjeg načelnika Stanice javne bezbjednosti (SJB) Bugojno, optužba tereti za učešće u planiranju i zarobljavanju civila u tom gradu.

Tokom ispitivanja Cikotića, Darko Samardžić, član Sudskog vijeća, svjedoku je pročitao dio optužnice u kojem se navodi da su Handžić i Dautović učestvovali u udruženom zločinačkom poduhvatu s civilnim i vojnim vlastima u Bugojnu, između ostalog i članovima OG-a “Zapad”, te ga pitao da li se osjeća odgovornim za to.

“Zaista ne mogu da pretpostavim da su jedinice ABiH imale bilo kakvu vrstu udruženog zločinačkog poduhvata, plana i namjere. Baš suprotno – na više načina smo činili ustupke da do sukoba ne dođe”, odgovorio je Cikotić, uz kojeg je u sudnici sjedio i pravni savjetnik kako se, odgovarajući na pitanja, ne bi izložio krivičnom gonjenju.

Sudsko vijeće je svjedoka pitalo i o dokumentu koji je na prošlom ročištu prezentiran u sudnici, a u kojem se navodi da je Cikotić u septembru 1993. godine od komandanta Trećeg korpusa tražio da se određeni broj zatvorenika uputi na rad u Gornji Vakuf.

Cikotić je više puta negirao da se radi o naredbi, jer dokument “nema svu strukturu” koju bi naredba trebala imati, ali je pojasnio da, bez obzira na vrstu dokumenta, “on ipak implicira određenu obavezu”.

Svjedok pak nije želio odgovoriti zbog čega je ovaj dokument slao i nakon “instrukcija Rasima Delića” da ratni zarobljenici nisu u nadležnosti vojnih organa, te nije znao reći da li su osobe koje su dobile ovaj dokument morale postupiti po njemu.

Nastavak suđenja zakazan je za 5. maj 2010. godine.