Karajić: Na drugoj strani zakona

U nastavku svjedočenja, optuženi Suljo Karajić je priznao da je “nekoliko puta udario komandanta Opštinskog štaba Civilne zaštite Velika Kladuša”, što mu se optužnicom Tužilaštva BiH stavlja na teret.

“Na pitanja zašto kasni dolaženje konjske zaprege, komandant Opštinskog štaba Civilne zaštite je počeo da odgovara drsko, ističući da će raditi ono što on hoće. Meni se zacrnilo pred očima. Nisam se mogao kontrolisati. Udario sam ga nekoliko puta drvenom letvom”, kazao je Karajić svjedočeći u svoju korist.

Optuženi je rekao da su zaprežna kola za vojnike na liniji “značila život”, jer su njima prevožena materijalno-tehnička sredstva koja su bila potrebna za odbranu.

Tužilaštvo BiH tereti Karajića da je, kao pripadnik Vojne policije Petog korpusa Armije BiH, krajem 1994. i početkom 1995. godine počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva i ratnih zarobljenika “na području Okruga Bihać”.

U desetoj tački optužnice stoji da je Karajić u februaru 1995. godine u naselju Murtići, općina Velika Kladuša, napao komandanta Opštinskog štaba Civilne zaštite, tako što ga je prvo verbalno izvrijeđao, a onda, zajedno s ostalim vojnicima, fizički napao udarajući ga gumenom palicom po glavi, od čega je napadnuti zadobio “razderano-nagnječene rane u predjelu glave”, te krvne podljeve na pojedinim dijelovima tijela.

“Prestao sam tući predstavnika Civilne zaštite i izišao na zrak jer sam prije toga bio ranjen i nisam se osjećao dobro. Kasnije sam čuo da ga je nastavio tući Fikret Miljkanović, koji je bio u mojoj jedinici. Hasica Suljkanović mu je rekao da prestane, i to je i uradio”, ispričao je Karajić.

Optuženi je u svoju korist svjedočio na prethodna dva ročišta, kada je priznao još dvije tačke optužnice, od kojih se jedna odnosi na ubistvo Amira Karajića zvanog Kolač, tadašnjeg pripadnika Narodne odbrane Autonomne pokrajine Zapadne Bosne (NOAPZB), te premlaćivanje doktorice “koja nije htjela pružiti ljekarsku pomoć pripadniku Armije BiH”.

“Žao mi je zbog ovog što sam učinio. Kajem se. Sticajem okolnosti, našao sam se na drugoj strani zakona”, kazao je Karajić na kraju direktnog ispitivanja.

Treću tačku optužnice, o kojoj je govorio na ovom ročištu, optuženi je u potpunosti negirao. U toj tački se navodi da je optuženi u decembru 1994. godine u selu Todorovska Slapnica, općina Velika Kladuša, privodio civile za koje se pretpostavljalo da podržavaju ideju autonomije Zapadne Bosne, i podvrgavao ih psihičkoj torturi i ubijanju.

“To nisam uradio. Vjerovatno sam zamijenjen. Poslije ubistva Kolača, sve što se dešavalo meni se pripisivalo”, kazao je Karajić.

Govorio je i osnivanju Drugog voda Vojne policije 505. bužimske brigade Armije BiH, čiji je bio komandir. Vod je, prema riječima optuženog, osnovan 13. januara 1995. godine, kada su imali postrojavanje.

“Naknadno nam je, retroaktivno, uvezan staž, jer sam se ja kao borac vodio i 21. decembra 1994. godine”, kazao je Karajić.

Nastavak suđenja zakazan je 26. marta 2009. godine, kada će Tužilaštvo BiH unakrsno ispitivati svjedoka.