Lučić: Vinovnici sukoba u Kreševu

Četvorica svjedoka Odbrane Kreše Lučića govorila su o početku sukoba u Kreševu, te negirala navode svjedoka Tužilaštva o njihovim ulogama u toku rata i ulozi Hrvatskog vijeća obrane (HVO).

Krešo Lučić, bivši komandir Vojne policije HVO-a u Kreševu, tereti se da je u periodu od aprila do septembra 1993. godine, u vrijeme sukoba Armije BiH i HVO-a, učestvovao u napadima na sela u okolini Kreševa, te prisilnim odvođenjima i zatvaranjima zarobljenih Bošnjaka, kao i njihovom zlostavljanju.

Ante Marić Antika tvrdi da je za vrijeme rata u Kreševu bio na čelu inžinjerije HVO-a. Pod njegovom komandom bio je i građevinski vod koji je obavljao radove na linijama razdvajanja između dviju vojski. Odbrana i svjedok tvrde da su u ovom vodu bili angažovani radno sposobni ali vojno nesposobni civili Hrvati, većinom penzioneri, te da su im ispomoć bili Bošnjaci dovođeni iz logora Šunje.

“Dobijao sam te ljude ujutro i oni su išli na rad sa mojim ljudima. Na brifinzima uvečer govorio sam koliko ljudi i gdje mi trebaju, a ujutro sam ih dobijao. Ne znam ko ih je određivao, ali ih je dovodila civilna policija”, rekao je Marić, navodeći da su Bošnjaci koji su dovođeni na rad imali isti tretman kao i Hrvati koji su bili dio ovog voda.

U optužnici se navodi da su Bošnjaci držani u nekoliko logora na području općine Kreševo, te da su boravili u lošim uvjetima, i odvođeni da obavljaju prinudne radove.

Marić je negirao navode jednog od svjedoka Tužilaštva koji je rekao da ga je on, zajedno sa Lučićem, fizički zlostavljao tukući ga drvenim palicama te stavljajući mu pištolj pod vrat.

“Mislim da sam cijeli rat odradio profesionalno i pošteno. Jako mi je žao zbog tih priča”, izjavio je Marić.

Mato Tadić, koji je bio na čelu građevinskog voda, potvrdio je da su s njima radili Bošnjaci dovođeni iz logora, ali je također rekao da su imali isti tretman kao i Hrvati.

“Nije bilo razlike. Kada si na liniji, gledaš da sačuvaš glavu”, rekao je Tadić.

Vinko Kvesić i Željko Gracić svjedočili su o napadu Armije BiH na Kreševo i okolna sela u junu 1993. godine.

U dijelu u kojem se opisuju radnje navedene u optužnici, pozivajući se na presude donesene pred Tribunalom u Haagu, Tužilaštvo je navelo da su jedinice HVO-a, uključujući i Vojnu policiju, “izvršile širok i sistematičan napad na civilno bošnjačko stanovništvo na teritoriji općine Kreševo”, nastavljajući tako napade koji su se dešavali na teritoriji cijele Srednje Bosne.

Vinko Kvesić tvrdi da su jedinice Armije BiH u junu 1993. godine napale selo Pirin, gdje je on živio, nakon čega se stanovništvo iselilo. Dan kasnije – tvrdi Kvesić – snage Armije BiH ušle su u selo i spalile ga do temelja. Prema njegovim riječima, stanovnici Pirina se do danas nisu vratili u svoje selo.

Željko Gracić, vozač saniteta pri HVO-u u Kreševu, rekao je da je prvog dana napada Armije BiH na Kreševo, 17. juna 1993. godine, uhapšen a potom odveden u logor Silos u Tarčinu, te da je u zatočeništvu proveo 43 dana. Na pitanje predsjedavajućeg sudije Davorina Jukića da li je u to vrijeme poznavao optuženog Lučića, svjedok je odgovorio potvrdno.

“Bio je vojni policajac, a čuo sam da je bio neki zapovjednik”, rekao je Gracić.

Sljedeće ročište je 14. juna 2007. godine.