Dokumentacija koju je kao odgovor na pitanja dobio Sanel Kajan, zastupnik opozicione Demokratske fronte u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, pokazuje da je Federalno ministarstvo okoliša i turizma priznalo da je za požar saznalo iz medija.
Kako se dalje vidi, pitanje o historijatu nadzora deponije to ministarstvo je proslijedilo Federalnoj upravi za inspekcijske poslove, a u jednom od odgovora Federalni zavod za agropedologiju priznaje da nema laboratorijsku opremu za analizu materija koje nastaju gorenjem plastike, guma i elektronskog otpada.
“Nadležne i odgovorne, pod debelim navodnicima, institucije najavile su da bi u narednih godinu dana mogli imati odgovore. Ali šta to znači, šta to znači za nas koji smo mjesec dana udisali taj, siguran sam, kancerogeni zrak? Bojim se da će to biti prekasno”, rekao je u telefonskoj izjavi za Detektor Sanel Kajan.
Požar koji je izbio 22. juna na deponiji Uborak u Mostaru trajao je tri dana i zadimio je dijelove grada. Gradska vlast je građanima tada preporučila da ne borave na otvorenom. Na Uborak mještani i aktivisti ekoloških udruženja upozoravaju godinama unazad.
Šta su institucije navele u svojim odgovorima na pitanje zastupnika?
Kako je Federalno ministarstvo okoliša i turizma navelo u svom odgovoru koji je Sanel Kajan podijelio na svom Facebook profilu, za požar je saznalo 22. juna, iz medijskih napisa.
Tri dana kasnije, 25. juna, zatražilo je hitno postupanje Federalne uprave za inspekcijske poslove. Uprava je 30. juna sačinila obavijest o izvršenom inspekcijskom nadzoru, čiji sadržaj nije javno objavljen.
Ministarstvo u svom odgovoru priznaje da ne zna vrste i količine zapaljenog otpada. Zahtjev operateru Javnom preduzeću (JP) “Deponija” uputilo je 10. jula, gotovo tri sedmice nakon izbijanja požara.
Iz odgovora ministarstva se vidi da je za potpuno utvrđivanje činjenica potrebno provesti daljnje radnje u inspekcijskom postupku.
Od devet traženih mjera, nijedna nije potvrđena kao izvršena; sve su ili proslijeđene drugom organu ili formulisane kao “razmotrit će se”.
Među mjerama, koje je tražio Kajan u svojoj zastupničkoj inicijativi, navodi se sveobuhvatan inspekcijski nadzor na lokalitetu, koordinirano postupanje nadležnih institucija i utvrđivanje koje su vrste otpada bile zahvaćene požarom.
Umjesto satnih i dnevnih izmjerenih vrijednosti štetnih čestica PM10 i PM2,5 za dane požara, zastupnik je upućen na dvije postojeće gradske mjerne stanice.
Izvještaje o kvalitetu zraka tokom i nakon požara ministarstvo je od Federalnog hidrometeorološkog zavoda zatražilo naknadno, i do 17. jula ih nije imalo, navodi se u odgovoru ministarstva zastupniku.
Kako se dodaje, ciljanog mjerenja na samoj deponiji i u okolnim naseljima nije bilo, a ministarstvo navodi da ne raspolaže ni informacijama o dosadašnjim analizama podzemnih voda i Neretve.
Kako dalje stoji u odgovoru ministarstva, rok za sveobuhvatnu procjenu štete nije određen.
Mogućnost proglašenja područja ugroženim okolišem ministarstvo će, kako navodi, tek razmotriti. Uz odgovor je dostavljeno i rješenje kojim je operateru, odnosno Javnom preduzeću “Deponija”, 19. septembra prošle godine, devet mjeseci prije požara, odobrena izgradnja nove sanitarne plohe od 2,53 hektara.
Federalni zavod za agropedologiju, u odgovoru upućenom na zastupničko pitanje, navodi da se uzorkovanje ne smije provoditi dok je požar aktivan jer tinjanje deponije kroz dim stalno ispušta nove čestice, pa bi rezultati bili lažni i promjenjivi.
Kako se navodi u odgovoru datiranom 7. jula 2026., uzorkovanje je moguće tek nakon potpunog gašenja i hlađenja lokacije.
U informaciji Zavoda priznato je i ograničenje kapaciteta.
U dopisu od 6. jula upućenom Kajanu, Zavod za javno zdravstvo Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) navodi da i pored sanacije, postoji mogućnost ponovnog aktiviranja, pogotovo pod uslovima pojačanog vjetra.
Detektor je analizirao historijat požara na toj deponiji u periodu od maja 2023. do jula ove godine. Kako se vidi na sajtu Fire Information for Resource Managment System, koji prikazuje snimke s NASA-inog satelita, pored požara aktivnog u junu ove godine, požari su na deponiji izbijali i u augustu 2025. i julu 2023. godine.
Požari koji su bili aktivni 21. i 22. augusta 2025. i 18. jula 2023. godine. Foto: Screenshot/Fire Information for Resource Managment System
Kajan krivi aktuelnu vlast
U telefonskom razgovoru, Sanel Kajan, zastupnik iz Demokratske fronte (DF), naveo je da problem s deponijom Uborak traje godinama unazad i da se nijedna vlast na području Mostara do sada nije na pravi način izborila s njim.
“Podsjećam da proteklih 30 i više godina u Mostaru isključivo vladaju samo dvije političke stranke – Hrvatska demokratska zajednica i Stranka demokratske akcije. Ta vlast u Mostaru, HDZ plus SDA, već 30 i više godina ne pronalazi način kako da riješi ogroman, evidentan problem s deponijom Uborak koji imamo u Mostaru”, rekao je za Detektor.
Gradonačelnik Mostara Mario Kordić za Detektor je ranije kazao da je nesporno da zadnjih šest godina imaju problema s deponijom te da se suočavaju sa “opstrukcijama različitih udruženja i ljudi koji pokušavaju zaustaviti tu priču”.
“Imamo plan prilagođavanja i okolinsku dozvolu, trenutno smo u fazi ishodovanja dozvole za proširenje deponijskog polja koje bi osiguralo odlaganje na tom lokalitetu. Dosta ih ne razumije tu priču. Vi iz deponije ne možete otići danas. Deponiju treba sanirati da se ovakve stvari ne bi desile”, kazao je Kordić tada.
Kajan je podsjetio javnost da su Mostar i Hercegovina poznati po voću i povrću kojim se snabdijeva cijela Bosna i Hercegovina, i da je pitanje koliko je ono za upotrebu jedno od brojnih na koji nema odgovora.
“Ono što također ovdje želim iskazati jeste jedno ogromno ogorčenje potpunom neefikasnošću i potpunim izostankom komunikacije sa javnošću Zavoda za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine, koji ni na peto moje pitanje i urgenciju apsolutno ne pruža nikakav odgovor meni kao zastupniku, na što ima obavezu. Ali još veću obavezu ima prema javnosti Mostara.”
Iz Zavoda za javno zdravlje nisu odgovorili na upit Detektora do objave ove priče.
Požar na mostarskoj deponiji. Foto: Omer Hujdur
Na pitanje koji je njegov sljedeći korak, Kajan je naveo da je iscrpio sve svoje zakonske zastupničke mogućnosti kao neko ko je izabran u predstavničko tijelo Federacije BiH.
“Ono što mogu učiniti, učinit ću zahvaljujući medijima i na neki način podsjećati te nadležne i odgovorne – opet kažem, pod velikim znacima navoda, jer su oni pokazali nevjerovatnu sporost, tromost sistema i nedovoljno brzo reagovanje, što je sasvim očito.”
Omer Hujdur ispred Građanske inicijative “Jer nas se tiče” iz Mostara, koja godinama upozorava na problem deponije Uborak, u telefonskom razgovoru je Detektoru rekao da aktivisti od prvog dana nemaju podršku nijednog nivoa vlasti.
“To je neka sprega tih svih nivoa koji pokušavaju da prođu sa što manje investicija i zadrže deponiju na postojećoj lokaciji, bez obzira što svi znaju, više nije nepoznanica ni tajna, da ona nanosi štetu stanovnicima Mostara i Hercegovine. Međutim, njima to nije dovoljno”, kazao je Hujdur.
On je ocijenio da su za nadležne bitniji finansijski izdaci od života ljudi.
Borba koja traje godinama
Detektor je o borbi mještana Vrapčića oko Uborka pisao još 2021. godine. Tada su građani koji žive u blizini deponije upozoravali na neugodne mirise, nedovoljno odvajanje otpada i zagađenje obližnjeg potoka Sušica.
Udruženje “Jer nas se tiče” od 2019. godine traži da se deponija sanira i izmjesti, tvrdeći da nije urađeno ništa.
Umjesto rješenja, Grad Mostar i komunalna preduzeća su 2020. godine tužili aktiviste zbog blokada deponije, a tužbu su kasnije povukli, dok je Općinski sud u Mostaru odbacio prijave koje su građani podnosili.
