Omer Hujdur, zastupnik u Skupštini Hercegovačko-neretvanskog kantona (HNK) i član Udruženja “Jer nas se tiče” Mostar kaže da se u ovom gradu dešava ekološka katastrofa na koju su upozoravali ranije.
“Stanje se samo pogoršavalo iz godine u godinu, da bismo sada imali katastrofu svih katastrofa. Moralo se ovo desiti”, kazao je za Detektor.
Prema njegovim riječima brojni su građani ugroženi zdravstveno te vjeruje da će ova situacija trajati danima ili čak mjesecima.
“Stručnjaci upozoravaju da može doći do eksplozije metana, koji je lagerovan u deponiji, i koji bi izbrisao pola naselja. Tako da prijeti i ta opasnost, a o njoj se manje priča”, kazao je Hujdur.
Hujdur je podsjetio da Inicijativa “Jer me se tiče” od 2019. godine traži da se sanira sama Deponija.
“Ni kvadratnog metra nisu sanirali, a ne da su razmišljali o izmještanju. Stalno upozoravamo da ne može deponija biti u naselju”, dodao je Hujdur.
Detektor je ranije pisao o problemu ove deponije u Mostaru. Građani koji žive u blizini gradske deponije u Mostaru tražili su proteklih godina da se ovo odlagalište smeća zatvori ukazujući i na nepravilnosti u radu preduzeća za odvoz otpada. Umjesto rješenja, gradske vlasti pokrenule su a onda povukle tužbu protiv aktivista. Za to vrijeme pravosuđe je odlučilo odbaciti ili ignorisati prijave.
Prema Hujdurovim saznanjima, požar nije samoizazvan nego je riječ o paljenju smeća koje se lagerovalo godinu dana bez pokrivanja zemljom radi deponovanja.
Deponija koja je počela da gori danas u Mostaru brzo se proširila, a zbog gustog i crnog dima Grad Mostar je izdao upozorenje građanima da izbjegavaju boravak na otvorenom kao i da ne koriste otvorene vode.
“Požar zahvata specifične materijale u dubljim slojevima deponije, zbog čega je došlo do pogoršanja kvaliteta zraka na širem području grada, posebno u sjevernim naseljima”, navodi se u objavi Grada.
Iz Udruženja “Eko Akcija” navode da zvanične preventivne mjere nisu dovoljne za zaštitu zdravlja građana.
“Zapaljenjem otpada nastaje niz izuzetno toksičnih hemijskih spojeva, između ostalog dolazi do stvaranja dioksina i furana koji mogu izazvati niz štetnih posljedica po zdravlje uključujući i pojavu raka. Dioksini su među najštetnijim i najopasnijim hemikalijama koje su poznate čovječanstvu”, naveli su u saopštenju na Facebook profilu.
Oni tvrde da mala djeca, starije osobe ili osobe s već postojećim problemima organa za disanje mogu biti osobito ranjive na neke od tih zagađujućih tvari.
“Preporučujemo da se iz neposredno ugroženih naselja izmjeste djeca, stariji i trudnice! Požar na deponiji Uborak nije nikakva prirodna nepogoda, već direktna posljedica nebrige Gradske uprave grada Mostara”, naveli su u saopštenju.
Gradonačelnik Mostara, Mario Kordić, za Detektor je kazao da je nesporno da imaju problema zadnjih šest godina sa deponijom te da se suočavaju sa “opstrukcijama različitih udruženja i ljudi koji pokušavaju zaustaviti tu priču”.
“Imamo plan prilagođavanja i okolinsku dozvolu, trenutno smo u fazi ishodovanja dozvole za proširenje deponijskog polja koje bi osiguralo odlaganje na tom lokalitetu. Dosta ih ne razumije tu priču. Vi iz deponije ne možete otići danas. Deponiju treba sanirati da se ovakve stvari ne bi desile”, kazao je Kordić.
On je dodao da je stopostotna šteta na deponiji te da su u ozbiljnom problemu gdje će deponovati smeće narednih par dana.
Samir Lemeš, profesor na Politehničkom fakultetu u Zenici i predsjednik Eko foruma Zenica za Detektor je rekao da je požar na samoj deponiji izuzetno opasan zato što ne znamo šta ima u tom otpadu u kojem može da bude raznih hemikalija.
“Gašenje takvih požara je izuzetno teško, upravo zato što tu imate materijale koje je nemoguće ugasiti vodom. Tako da mora se hitno nešto poduzeti da se taj požar sanira”, pojasnio je Lemeš.
Lemeš je istakao da sam požar nema utjecaja na tlo i na vodu te da se njegov utjecaj završava u zraku.
“Dugotrajno deponovanje otpada, ukoliko se ono ne radi po propisima, znači sa inertnim slojevima, nepropusnim folijama i slično, onda to može, i bez požara, da ugrozi i tlo i zdravlje stanovništva”, dodao je Lemeš.
Na području Hercegovine aktivne su i druge “divlje deponije”, pokazalo je Detektorovo istraživanje o širenju ovakvih deponija unazad 15 godina. Prema nekim procjenama, u BiH postoji više od 1.000 divljih deponija, o kojima se najčešće govori tek nakon incidenata, kao što je to bio slučaj nakon velikog požara na deponiji “Krupačke stijene” u julu 2025.
Slična opasnost postoji i u Goraždu, gdje građani strahuju od deponije Šišeta, dok se nova gradi u naselju Glamoč uprkos presudama u korist mještana, isteklim i trenutno nevažećim okolinskim dozvolama i činjenici da teški kamioni do gradilišta saobraćaju putem s kojeg je uklonjena zabrana za vozila iznad 10 tona, znak koji je štitio jedini put stanovnika i djece na putu do škola.
