Buza je, kako se navodi u odluci Ustavnog suda, ukazao da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zbog proizvoljne primjene materijalnog prava ograničavanjem postupka pred Apelacionim vijećem samo na ukidajući dio presude, te da Sud BiH nije dao odgovore na ključna pitanja u vezi s bitnim elementima krivičnog djela za koje je osuđen.
U apelaciji je ukazano na pogrešnu ocjenu dokaza, da Sud BiH nije ispitao argumente Odbrane i da nije utvrđeno ko je izvršilac, te da nema dokaza o potčinjenosti apelantovog bataljona 317. brigadi, da je komandirao bataljonom ili bio nadređeni. Buza je osporavao i nalaz vještaka za vojna pitanja. Prema Buzinom mišljenju, a kako stoji u odluci, Sud je propustio da utvrdi okolnosti i uzrok svakog stradalog lica koje je naveo u presudi, te ukazuje da civili nisu bili cilj napada, nego vojni objekti i vojnici pomiješani s civilima.
“U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da je Sud BiH u obrazloženju presude naveo materijalne propise koje je primijenio imajući u vidu za šta je apelant optužen, utvrdio da su ispunjeni svi elementi krivičnog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, te analizirao pitanje komandne odgovornosti. Ustavni sud primjećuje da je sud posebno ispitao navode odbrane o tome da li se radi o civilima, odnosno da li su postojale okolnosti koje su mogle opravdati napad na civile”, navodi se u odluci Ustavnog suda.
Prema Ustavnom sudu, Državni sud je dokazima koje je naveo i analizirao u presudi utvrdio da su oštećeni bili civili, a ne “naoružani civili” i da nije bilo neselektivnog granatiranja od Hrvatskog vijeća obrane (HVO), kako je tvrdila Odbrana. S obzirom na to da je apelant optužen po komandnoj odgovornosti, Sud je ispitao da li su ispunjeni elementi komandne odgovornosti i utvrdio apelantovu krivicu.
Ustavni sud je zaključio da nema kršenja prava na pravično suđenje te da su redovni sudovi o svim pitanjima koja apelant problematizira apelacijom dali dovoljna i relevantna obrazloženja u osporenim odlukama tako da se odluke redovnih sudova o tim pitanjima ne mogu ocijeniti proizvoljnim, a ocjena dokaza nije izašla iz okvira diskrecije slobodne ocjene dokaza.
Buza je u apelaciji ukazao na pogrešnu ocjenu dokaza, da Sud BiH nije ispitao argumente Odbrane i da nije utvrđeno ko je izvršilac, te da nema dokaza o potčinjenosti apelantovog bataljona 317. brigadi, da je komandirao bataljonom ili bio nadređeni. Buza je osporavao i nalaz vještaka za vojna pitanja.
Pravosnažnom presudom Suda BiH iz juna 2021. godine Buza je, kao vršilac dužnosti komandanta Samostalnog bataljona Prozor Armije Bosne i Hercegovine, osuđen na osam godina zatvora za zločin počinjen u Uzdolu u općini Prozor-Rama.
Apelaciono vijeće je u presudi navelo da su pripadnici ove jedinice na okrutan i svirep način u Uzdolu izvršili zločin nad 27 civila, među kojima su bili žene, djeca i starija lica. Vijeće je konstatiralo da je Buza fizički bio blizu mjesta zločina, a kasnije od Službe javne bezbjednosti (SJB) imao informacije o zločinu, dodavši da nije naredio istragu o dešavanjima u Uzdolu.
Nakon tri odlaganja izvršenja kazne zatvora, Buza je na izdržavanje kazne zatvora stupio 2. augusta 2022. godine.
Odluke Ustavnog suda su konačne i obavezujuće.
