Ponedjeljak, 16 novembra 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Kako kažu iz INO BiH, posljednjom revizijom iz 2018. je utvrđen identitet 121 osobe, dok su u više od 900 slučajeva identifikovani posmrtni ostaci koji su se pridodali već ranije identifikovanim, odnosno ukopanim žrtvama.

U 12 mrtvačnica i spomen-kosturnica nalazi se nešto više od 2.000 posmrtnih ostataka, odnosno slučajeva koji se odnose na žrtve proteklog rata koji do sada nisu identifikovani.

Prema riječima glasnogovornice INO-a Emze Fazlić, na ovaj način se želi dobiti detaljno stanje u svim mrtvačnicama i spomen-kosturnicama kako bi se eventualno došlo do novih identiteta, ali i kako bi se riješile identifikacije u odnosu na one posmrtne ostatke za koje je došao DNK.  U više od 2. 000 neidentifikovanih žrtava spadaju i oni koji imaju DNK profil, ali porodice nisu pristupile samoj zvaničnoj identifikaciji.

“Jasno će se diferencirati ti slučajevi, raditi na identifikaciji i apelovanju na porodice da izvrše tu konačnu identifikaciju i ukop žrtava.  S druge strane će se pregledati svi ostali slučajevi, uključujući i one potencijalne na koje se sumnja da bi mogli biti posmrtni ostaci koji nisu do sada identifikovani, a koji možda su zapravo posmrtni ostaci koji se tu nalaze  duži period zbog eventualne nenamjerne, zamjene identiteta”, navodi Fazlić.

U INO-u vjeruju da se veliki broj neidentifikovanih posmrtnih ostataka pojavio zbog pogrešaka prilikom klasičnih identifikacija koje su vršene do 2000. godine, prije DNK analiza. U tom periodu klasičnom metodom je identifikovano više od 8.000 žrtava. Fazlić pojašnjava da klasična metoda podrazumjeva prepoznavanje odjevnih i ličnih predmeta koji su pronađeni pored posmrnih ostataka.

Institut poduzima dodatne napore kako bi potaknuli porodice koje su svoje najmilije identifikovali klasičnom metodom da daju uzorke krvi, kako bi se na taj način otkonila svaka sumnja u eventualnu pogrešnu identifikaciju. Iz Instituta naglašavaju da to ne znači da će neka od porodica koje su već ukopale svoje najmilije ostati bez posmrtnih ostataka, a ako dođe do podudaranja sa DNK profilom imaće se zvanična i stopostotna potvrda da je žrtva u stvari pronađena.

“U suprotnom, ako ne izvršimo ovu provjeru, postoji zapravo rizik da neke porodice nikada ne pronađu svoje najmilije, jer su oni uslijed svih ovih okolnosti ukopani pod nekim drugim imenom”, kaže Fazlić.

Prema njenim riječima, kolege iz INO-a su intenzivno radile na području Bugojna gdje je većina porodica, koji su identifikovali svoje najmilije klasičnom metodom, dale uzorke krvi i nisu imali nikakvih primjedbi jer im se detaljno objasnilo šta se radi i šta to znači.

Detektor je ranije pisao da je u BiH do sada identifikovano više od 23.000 žrtava rata, a gotovo trećina je identifikovana klasičnom metodom prepoznavanja – uz pomoć garderobe i drugih predmeta koji su pronađeni u grobnici. Da bi se problem pogrešnih identifikacija riješio, potrebno je da porodice, koje su klasičnom metodom utvrdile identitet srodnika, daju uzorke krvi kako bi se uradila DNK analiza.

Najčitanije
Saznajte više
Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine. Posebni odjel za korupciju, organizirani i međukantonalni kriminal (POSKOK). Foto: Detektor
Bradić: Susreti optuženog i svjedoka u kafiću u Travniku
Na suđenju za primanje dara, svjedok Federalnog tužilaštva prisjetio se susreta kantonalnog tužioca Mehe Bradića i svjedoka “A” u ugostiteljskom objektu u Travniku u maju ove godine.
Premijera filma “Lekcije iz prošlosti” BIRN-a BiH na BHT1
Novi dokumentarni film Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) “Lekcije iz prošlosti”, o važnosti učenja mladih o činjenicama iz rata, kroz razgovore o izgradnji mira, razumijevanju i budućnosti, bit će premijerno prikazan na BHT1 u nedjelju, 15. novembra, u 20:00 sati.
Obilježavanje godišnjice početka zatvaranja logora “Manjača”
Bosna i Hercegovina meta ruskih cyber napada i dezinformacija