U prvom krugu čitanja na 39. sjednici Predstavničkog doma usvojen je Prijedlog zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu, o kojem su zastupnici razmatrali na prethodnoj sjednici kada za glasanje nije bilo dovoljno entitetske većine. Predlagač je Predrag Kojović, koji je kao jedan od razloga za donošenje ovog prijedloga ranije ukazao na jasnu potrebu za razdvajanjem prvostepene od drugostepene i trećestepene sudske instance.
Prijedlogom teksta navedeno je da Sud BiH nadležan suditi u prvom, a Apelacioni sud u drugom i trećem stupnju, kao i da imaju druge različite nadležnosti. Oba suda smještena su u Sarajevu prema ovom prijedlogu.
Ovaj Prijedlog ide u daljnju parlamentarnu proceduru, odnosno u Dom naroda, gdje će također morati biti usvojen u nacrtu, a potom i u formi konačnog prijedloga u oba doma Parlamenta.
Na današnjoj sjednici Kojović je naveo da su dva uslova za dobijanje datuma pregovora sa Evropskom unijom upravo usvajanje Zakona o Sudu BiH i Apelacionom sudu, kao i Zakona o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću.
Zbog odlaska zastupnika sa sjednice, Prijedlog zakona o VSTV-u koji je također predložio Kojovć nije usvojen zbog nepostojanja entitetske većine.
Kojović je podsjetio da EU zahtijeva ukidanje etničkog principa u VSTV-u, razdvajanje istog u dva organa, te više članova koji nisu iz oblasti prava.
„Evropa smatra da, ako je neko sudija i dobije tu funkciju, uticaj njegove etničke pripadnosti na tumačenje zakona u konkretnim slučajevima ne smije imati nikakav uticaj“, rekao je.
Objasnio je da je jedan političar na televiziji javno rekao da neće da mu sude “muslimani”, misleći na sastav vijeća, te istakao da su mnogi u Državnom parlamentu osudili takav pristup. Rekao je da je važno da u organima sudske vlasti etnička pripadnost nema nikakvu ulogu, već da se sudije biraju isključivo prema profesionalnim, ljudskim i moralnim kvalitetima.
Zastupnik Predrag Kožul skrenuo je pažnju na to da se VSTV nije izjasnio o zakonu.
„Uz dužno uvažavanje svih međunarodnih relevantnih faktora, morali bismo i sami sebe malo cijeniti“, rekao je.
Tokom rasprave o Reformskoj agendi, zastupnik Jasmin Emrić rekao je da je prvi put dobio taj dokument. Kazao je da reformska agenda obuhvata period od 2025. do 2027. godine, te da je pola tog perioda već prošlo.
„Kako ćemo nadoknaditi to vrijeme u smislu implementacije?“, pitao je Emrić.
Evropska komisija je pozitivno ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine koja je ključni korak za dobijanje sredstava Evropske unije za reforme i rast u decembru prošle godine.
Zbog nepostojanja entitetske većine nije usvojen ni zaključak zastupnika Emrića kojim se Vijeće ministara zadužuje da ažurira vrijeme izvršenja svih reformskih koraka planiranih reformskom agendom.
Zastupnik Saša Magazinović, predlagač je reakcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u kojoj su šefovi svih klubova potpisali zaključke kojima izražavaju duboku zabrinutost zbog učestalih slučajeva femicida i nasilja nad ženama u BiH.
„Najoštrije osuđuje svaki oblik rodno zasnovanog nasilja te ističe potrebu da zaštita života i sigurnosti žrtava bude prioritet djelovanja svih nadležnih institucija u BiH“, kazao je Magazinović.
Detektor je u jednom od ranijih istraživanja pisao da su u preko 65 posto presuda izrečenih za nasilje u porodici nad partnericama u zadnjih deset godina u Tuzlanskom kantonu bile uslovne kazne zatvora. Ranije prijave žrtava ili prisustvo djece nasilju najčešće nisu uticali na visinu kazne.
Nakon ubistva žene na Dobrinji u Sarajevu, analizirali smo kako je osumnjičeni za ubistvo svoje supruge, zaštitarskoj agenciji u kojoj je radio dostavio potvrdu o nekažnjavanju iako je ranije osuđen za nasilje u porodici.
Ovim zaključcima zadužuje se ministar pravde BiH da sazove koordinacioni sastanak predstavnika svih relevantnih institucija sa zadatkom razmjene mišljenja o sveobuhvatnom institucionalnom odgovoru, uključujući identifikaciju propusta u zaštiti žrtava, jačanje preventivnog i krivičnopravnog odgovora, te moguće modele koordinacije i međusobne pomoći između nadležnih institucija uz poštivanje nadležnosti.
„Predstavnički dom poziva Vladu Republike Srpske i Vladu Federacije BiH da uspostave jaču međusobnu koordinaciju u oblasti prevencije nasilja nad ženama, razmjene podataka i usaglašavanja institucionalnih mjera zaštite“, rekao je Magazinović.
Zadužili su i Ombudsmana za ljudska prava da izradi specijalni izvještaj o retrospektivnoj analizi svih slučajeva femicida u BiH u posljednje tri godine, sa analizom institucionalnog postupanja, identifikacijom eventualnih propusta u sistemu zaštite žrtava nasilja, te izradom preporuka za unapređenje prevencije, zaštite i odgovornosti nadležnih institucija.
Komisija za ravnopravnost spolova u BiH zadužena je da održi tematsku sjednicu o nasilju u porodici i sve češćoj pojavi femicida, uz prisustvo predstavnika Ministarstva za ljudska prava, Agencije za ravnopravnost spolova BiH i gender centara Federacije i RS-a, te da sa donesenim zaključcima u pravcu unapređenja koordinacije konkretnih mjera odgovora na nasilje upozna Predstavnički dom na narednoj sjednici.
Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH podržava jačanje rada centara za socijalni rad, policije, pravosuđa i sigurnih kuća s ciljem efikasnije zaštite žrtava i prevencije novih slučajeva nasilja.
