Utorak, 21 aprila 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Cvjetinović je tokom svog obraćanja 21. aprila 2026. godine u Višegradu rekao da vlasti u BiH nisu dozvolile ruskim dobrovoljcima da uđu u državu i obilježe Dan ruskih dobrovoljaca, okupljanje koje Tužilaštvo BiH istražuje od 2022. godine.

“Donesena je odluka, negdje u BiH, da se ruskim dobrovoljcima ne dozvoli ulazak u BiH, i zbog toga ih danas ovdje nema. Došli su članovi njihovih porodica. Ova odluka pokazuje odnos druge strane, muslimanske i hrvatske, prema nama”, rekao je Cvjetinović na događaju koji je okupio oko 100 ljudi.

Nije pružio detalje o zabrani ulaska za ruske dobrovoljce. Vlasti u BiH se o tome nisu javno očitovale.

Svake godine, 12. aprila u Višegradu se obilježava Dan ruskih dobrovoljaca. Članovi porodica ruskih dobrovoljaca redovni su gosti ovog događaja, s predstavnicima lokalnih vlasti.

Njihovo okupljanje Tužilaštvo BiH istražuje od 2022. godine, ali do sada nisu saopšteni rezultati o redovnom godišnjem događaju na kojem se odaje poštovanje i dobrovoljcima koji ratuju na strani Rusije u punoj invaziji na Ukrajinu, što je zabranjeno domaćim zakonima.

Kako je rečeno na skupu 21. aprila, pretpostavlja se da se oko 700 Rusa borilo u sklopu VRS-a, da ih je poginulo 37, a od toga sedam u borbama kod Višegrada. Većina njih se borila na višegradskom i sarajevskom ratištu.

Među okupljenima, prisustvovali su i učenici višegradske srednje škole, a skup su posmatrali i pripadnici EUFOR-a.

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Radan Ostojić je kazao da je “pomoć Srbima došla jedino od braće Rusa” te je pozdravio kćerke Aleksandra Kravčenka, dobrovoljca koji nije bio prisutan na ceremoniji.

Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević (lijevo). Foto: Detektor

“Ruska Federacija daje ogroman doprinos da se u međunarodnim organizacijama kroz razne rezolucije srpski narod ne okarakteriše kao genocidan”, kazao je Ostojić.

Predsjednik Srpsko-ruske zajednice “Zavet” Savo Cvjetinović rekao je da je odnos Rusije i Srba “na genetskom nivou” i da je dolazak ruskih dobrovoljaca u BiH bio “genetski zov”.

“Često ruski uticaj nazivaju ‘malignim’, a njihov je prijeteći i brutalan i prosto mi nemamo izlaza. Ovaj pritisak koji trpimo i nametanje rješenja Srbima opominje da se vratimo na pravi put – Srbija, Republika Srpska i Rusija – sveto trojstvo”, kazao je Cvjetinović.

Pripadnici “Udruženja veterana posebnih jedinica policije” iz Srbije (lijevo i desno). Foto: Detektor

Načelnik Opštine Višegrad Mladen Đurević rekao je kako da su ruski dobrovoljci platili visoku cijenu te da su u “Republiku Srpsku došli u teškim vremenima”.

Predsjednik Predsjedništva Boračke organizacije RS-a Milovan Gagić kazao je okupljenima da Rusiju i Srbe spaja “posebna veza” te da su oslonjeni jedni na druge.

“Moramo braniti sva načela koja Zapad pokušava da naruši. Da branimo krst i da branimo opstanak svijeta kakav treba biti. Daće Bog da Rusija, koja je sad u snazi, bude jača iz dana u dan jer samo tako imamo garant opstanka, ne samo pravoslavaca, jer ono što stiže mimo Rusije je kraj svijeta”, rekao je Gagić.

Polaganje cvijeća na spomenik ruskim dobrovoljcima. Foto: Detektor

Dan ruskih dobrovoljaca uvršten je u kalendar značajnih događaja Republike Srpske, a Državno tužilaštvo je 2022. godine formiralo predmet, nakon prijave Udruženja “Žena – žrtva rata” povodom najave “Obilježavanja dana ruskih dobrovoljaca”, 12. aprila.

Ranije istraživanje Detektora otkrilo je da višegradskom skupu prisustvuju bivši ruski dobrovoljci koji imaju važne uloge u udruženjima današnjih proruskih boraca u Ukrajini. Istraživanje je otkrilo da neki od bivših dobrovoljaca, koji dolaze u Višegrad, u ovom gradu otvoreno promovišu odlazak na strano ratište u Ukrajini, iako je podsticanje na pridruživanje stranoj vojnoj formaciji zakonom zabranjeno.

Najčitanije
Saznajte više
Šta trebate znati o izvještaju Amnesty Internationala za prošlu godinu
Globalni sistem ljudskih prava je pod ozbiljnim pritiskom usljed povećanja broja ratova i autoritarnih režima, dok se međunarodno pravo se sve češće krši bez posljedica, navodi se u izvještaju Amnesty Internationala za 2025. godinu.
Oslobođeni za zločine u Zecovima traži više od 100.000 maraka naknade
Radovan Četić, koji je pravosnažno oslobođen optužbe za zločine u Zecovima, u tužbenom zahtjevu je zatražio da mu Bosna i Hercegovina na ime materijalne i nematerijalne štete, uz zakonske zatezne kamate, isplati više od 100.000 maraka zbog vremena provedenog u pritvoru i pod mjerama zabrane.
Krivična prijava zbog murala Slobodana Praljka u Mostaru
Obustavljen postupak protiv Luke Babića
Potvrđena oslobađajuća presuda za silovanje u Derventi
Radislav Krstić još uvijek nije zaprimio novu optužnicu