Vanjski stručnjaci Anette Milk i Dragomir Yordanov objavili su na današnjoj sjednici VSTV-a Četvrti periodični izvještaj o radu Odjela za provođenje postupka po izvještajima, novog tijela koje provjerava imovinu sudija i tužilaca. Detektor donosi pregled najvažnijih opažanja i preporuka vanjskih stručnjaka koje finansira Evropska unija.
Treći periodični izvještaj objavljen je u decembru prošle godine o prvim provjerama imovine sudija i tužilaca. Milk je tada zaključila da se Odjel pri najvišem pravosudnom tijelu u državi suočava s manjkom zaposlenih, otežanom provjerom imovine u inostranstvu, ali i kašnjenjem sudija i tužilaca da dostave svoje izvještaje.
U svom odgovoru VSTV je tada optužio Evropsku uniju da se previše miješa u same provjere.
Na današnjoj sjednici je prezentiran novi izvještaj, prema kojem je broj uposlenika Odjela i dalje ostao nepromijenjen, te da na provjerama i dalje radi ukupno osam, umjesto potrebnih 17 uposlenika, ali da od početka 2026. godine, njih podržavaju dva uposlenika drugih odjela. Eksperti su istakli da su procedure za kontakte sa sudijama i tužiocima, kao i nivo obrazloženja koja se daju u predmetima kada se rezultati provjere smatraju negativnim, značajno ojačane.
“Broj izvještaja koji su podneseni sa izjavama članova zajedničkog kućanstva koji su odbili da obvezniku izvještavanja daju relevantne informacije čini 17,5 odsto svih izvještaja. Ovo odbijanje automatski dovodi do pokretanja radno intenzivne dodatne provjere. U četvrtu grupu prioriteta spada 221 slučaj odbijanja davanja informacija”, navodi se u izvještaju, te se dodaje da je skoro udvostručen broj predmeta za dodatnu provjeru i značajno je uvećano radno opterećenje Odjela.
Kako su naveli, brojke jasno ukazuju na usko grlo u procesu rada na provjerama zbog potrebe da se podaci iz izvještaja u papirnom obliku unose u bazu podataka, i to se vidi iz razlike između broja dovršenih formalnih provjera, kojih je 453, i broja objavljenih izvještaja, 303.
Upitna obrada do novog roka
Prema izvještaju, kada se uzme u obzir dosad postignuti napredak, postavlja se pitanje da li će Odjel moći da obradi sve ili bar većinu izvještaja do početka novog izvještajnog perioda, a krajnji rok za podnošenje novih je 30. april 2026. godine.
“Po izvornim projekcijama iz plana rada, s obzirom na visoko radno opterećenje, od početka se očekivalo da neće biti realno da se dovrši svih deset odsto nasumično odabranih predmeta za provođenje dodatnih provjera (…) U tom kontekstu, ograničenja su se mogla uočiti od samog početka”, stoji u izvještaju vanjskih stručnjaka.
Jedan ključni faktor koji utiče na radno opterećenje Odjela jeste sadašnji nizak novi digitalizacije. Iako je pokrenuta inicijativa za uvođenje elektronskog potpisa, važeći Pravilnik propisuje da u narednom izvještajnom periodu neće biti obavezno direktno postavljati izvještaje u bazu podataka, za koji je potreban elektronski potpis. Obveznici izvještavanja još uvijek imaju mogućnost da to obave kao što se radilo prethodne godine – da ispune i isprintaju tabelu, potpišu primjerak i pošalju ga poštom.
Pokazalo se da su neki od rokova utvrđeni Pravilnikom bili nerealni, jer su zasnovani na pretpostavci da će obveznici izvještavanja izvještaje unositi direktno u bazu podataka, stoji u izvještaju, te da, kada je u pitanju komunikacija između Odjela i obveznika izvještavanja ili između Odjela i trećih strana, pokazalo se da su predugi.
“Do sada su u jednom predmetu imenovanja i dva predmeta unapređenja izdane ‘negativne’ obavijesti zbog nepravilnosti. Vijeće je o sva tri predmeta obaviješteno na vrijeme, a dva slučaja unapređenja su dodatno dostavljena Uredu disciplinskog tužioca (UDT) na daljne postupanje”, navode vanjski stručnjaci.
U nekoliko predmeta, čak i kada je ishod provjere bio “pozitivan”, bilo je potrebno obavijestiti vanjske institucije o pitanjima koja su u njihovoj nadležnosti. U nekim slučajevima, obaviještena je poreska uprava, zbog naznaka da dodatni prihod možda nije bio u potpunosti oporezovan.
Tokom formalne provjere u jednom drugom predmetu, uočeno je da jedan sudija koji posjeduje dionice određene firme možda bi se trebao povuči iz građanskog spora u kojem je učestvovala ta firma. Ovi nalazi su proslijeđeni UDT-u na postupanje. Vanjski stručnjaci su naveli da su vođene konsultacije s predstavnicima Odjela u slučajevima dodatnih provjera s potencijalno negativnim ishodom.
Naime, u novembru 2025., Odjel je ocijenio kao “negativan” izvještaj jednog novoimenovanog nosioca pravosudne funkcije zbog nepravilnosti, a kandidatkinja je sudski osporila poništenje svog imenovanja. Nakon toga, Sud BiH je poništio odluku Vijeća i pozvao se na kršenje Evropske konvencije o ljudskim pravima. Vijeće je vratilo predmet odjelu na ponovno razmatranje.
“Nakon što su ponovo otvorili postupak provjere i proveli opsežnu razmjenu dokaza i podnesaka sa obveznicom izvještavanja, Odjel je ponovo Vijeću dostavio negativno mišljenje, ovaj put sa obrazloženjem koje je bilo bolje razrađeno i sveobuhvatno. Na dan 11. februar 2026. Vijeće je odlučilo da pozove obveznicu izvještavanja da podnese dodatno pismeno očitovanje, prije nego što odluče da li će ponovno poništiti njeno imenovanje ili ne (…) početkom februara još dva predmeta su okončana ‘negativnim’ mišljenjem, a u ovim predmetima primijenjena je nova i poboljšana procedura”, obrazloženo je u izvještaju.
U 17,5 posto svih izvještaja pristiglo je sa ovjerenom izjavom da je pojedini član domaćinstva odbio dati informacije obveznicima izvještavanja, što, po zakonu, pokreće dodatnu provjeru, čime je značajno uvećano radno optećenje Odjela.
Svi predmeti “odbijanja” nose sa sobom brojne pravne i praktične probleme. Naime, kod redovne provjere nije jasno da li osoba koja je odbila dati informacije ima prihod i učestvuje u uzdržavanju domaćinstva ili ne.
Institucije RS-a ne potpisuju memorandume
Ranije su međunarodna zajednica i stručnjakinja Milk upozoravale da je neophodno provjeravati i imovinu roditelja i djece, čak i ako oni ne žive u zajedničkom domaćinstvu s podnosiocem izvještaja.
Evropska unija smatra proces provjere imovine jednim od najvažnijih za približavanje BiH prema Uniji. U izvještajima rađenim za EU, godinama se naglašava visok nivo korupcije unutar samog pravosuđa, zbog koga građani gube povjerenje u rad sudija i tužilaca.
Od oktobra do decembra prošle godine, UDT je primio 14 predmeta od Odjela, podneseno je šest disciplinskih tužbi protiv nosilaca pravosudnih funkcija koji nisu pravovremeno ili uopće dostavili izvještaje za 2023. i 2024. U jednom predmetu, jedan nosilac pravosudne funkcije je ispunio uslove za starosnu penziju, te je pokrenut prekršajni postupak.
Disciplinski postupci su pokrenuti protiv sudije Osnovnog suda u Višegradu Sandra Nalića, sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci Munevere Huseinbašić, sudije Osnovnog suda u Banjoj Luci Dubravke Vidović, sudije Osnovnog suda Brčko distrikta BiH Velibora Milićevića i sudije Općinskog suda u Visokom Amire Merdić. Ovi predmeti još uvijek nisu pravosnažno okončani, odnosno nisu objavljene konačne odluke.
“Još dva disciplinska predmeta koja su proizašla iz ‘negativnih’ ocjena u provjerama vezanim za unapređenje predata su UDT-u 10. i 11. februara 2026. godine”, stoji u izvještaju.
Do kraja izvještajnog perioda zaključen je ukupno 21 memorandum o razumijevanju, među kojima i šest pojedinačnih protokola s bankama. Institucije Republike Srpske i dalje ne odgovaraju na ponovljene zahtjeve za zaključivanje ovih sporazuma.
U januaru 2026., Odjel je počeo da podnosi prvi skup prijava protiv 23 osobe kod nadležnih sudova za prekršaje, a ove prijave su odgovor na propust bivših nosilaca pravosudnih funkcija da dostave izvještaje. Prema vanjskim stručnjacima, vjerovatno će biti još ovakvih prijava.
Zakon o VSTV-u BiH predviđa da svim odgovornim službenim licima koja ne sarađuju sa Odjelom za provjeru izvještaja može biti izrečena novčana kazna u iznosu od 2.000 do 10.000 maraka.
Problem imovine u inostranstvu
Nije neuobičajeno da građani BiH posjeduju imovinu u inostranstvu, a u tim slučajevima međunarodna pravna saradnja može doprinijeti potpunosti i tačnosti postupka provjere. Međunarodni sporazumi postoje, ali BiH nije potpisnica Evropske konvencije o prikupljanju informacija i dokaza za administrativna pitanja u inostranstvu, niti konkretnijeg i relativno skorog Međunarodnog sporazuma o razmjeni podataka za provjeru izvještaja o imovini.
“Do sada je Odjel izbjegavao da pribjegava međunarodnoj pravnoj suradnji kod provjere imovine u inozemstvu. Ova opcija se ne koristi da bi se povećala vjerovatnoća da se dodatne provjere mogu završiti u razumnom roku. Predmeti imenovanja i unapređenja ne dozvoljavaju čekanje da odgovor na upit stigne nakon nekoliko mjeseci ili nikako. Umjesto toga, Odjel traži od obveznika izvještavanja da iz inozemstva pribave relevantne dokumente da dokažu svoju imovinu”, navode stručnjaci.
Eksperti preporučuju da nadležni kreatori politika lobiraju da BiH pristupi Međunarodnom sporazumu o razmjeni podataka za provjeru izvještaja o imovini.
Zaključuje se da su neki od izazova već prepoznati u Trećem periodičnom izvještaju i dalje prisutni, konkretno institucionalna i pravna fragmentacija BiH, kao i nepostojanje uspostavljenih kanala za provjeru imovine u inostranstvu. Uvjereni su da je VSTV voljan da nađe moguća rješenja za nedovoljan broj uposlenih u Odjelu.
Članovi VSTV-a su na sjednici od 15. aprila ovaj izvještaj primili k znanju.
Ovaj projekat finansira Vlada Kraljevine Nizozemske putem MATRA programa. Sadržaj je odgovornost organizacije BIRN BiH (Balkan Investigative Reporting Network) i ne odražava nužno stavove Ministarstva vanjskih poslova Kraljevine Nizozemske.
