U zahtjevu udruženja navode da se disciplinske povrede službene dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva BiH ogledaju u opstrukciji primjene zakona, neopravdanom kašnjenju u preduzimanju predistražnih i istražnih radnji, nepodizanju optužnica za opsadu Sarajeva i druge zločine, povredama dostojanstva žrtava, te neadekvatnom postupanju u predmetima negiranja zločina, govora mržnje i glorifikacije ratnih zločinaca.
Navedeni su, između ostalog, posljednji slučajevi postavljanja ploče sa imenom i prezimenom presuđenog ratnog zločinca i mural Ratka Mladića u Banjoj Luci.
“To više nije uopšte želja da se radi u skladu sa zakonom, niti da se pokuša objektivno djelovati. Ovo je sad ismijavanje ljudi koji podnose prijave, ismijavanje žrtava, na kraju krajeva ismijavanje zakona, i mi smatramo da tome treba stati u kraj”, kazao je Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida.
Ovakav odnos prema žrtvama, prema njegovim riječima, ne postoji u svijetu, a tužioci ništa ne rade i ne ispituju odakle tolika količina mržnje.
“Na sve se to prešutno gleda. Vidjet ćemo šta će reći VSTV”, dodao je Tahirović.
U saopštenju se, između ostalog, navodi kako postoje kontinuirani propusti u postupanju Tužilaštva BiH pod rukovodstvom glavnog tužioca koji ukazuju na selektivnu primjenu zakona, izostanak institucionalne reakcije u predmetima od najvišeg javnog interesa, te ozbiljno narušavanje povjerenja javnosti u rad pravosudnih institucija.
“Ovakvo postupanje predstavlja tešku povredu službene dužnosti i suprotno je domaćim i međunarodnim pravnim standardima”, navode.
Udruženja posebno zabrinjava izostanak optužnica protiv odgovornih lica za opsadu Sarajeva, neprocesuiranje drugih sistemskih i dokumentovanih ratnih zločina, te ignorisanje postojećih domaćih i međunarodnih presuda, kao i raspoloživih dokaza.
Pojašnjeno je da ovakvi propusti imaju direktne i teške posljedice po prava žrtava i njihovih porodica, ispunjavanje međunarodnih obaveza Bosne i Hercegovine, kredibilitet i ugled Tužilaštva BiH, te predstavljaju povrede dostojanstva žrtava.
Napominju da, nepostupanjem u predmetima ratnih zločina i drugim javno osjetljivim slučajevima, žrtvama se uskraćuje pravo na pravdu, produbljuje se njihova retraumatizacija i grubo se narušava princip poštovanja ljudskog dostojanstva.
Posebno je problematično, kako ističu, svođenje izuzetno složenih i društveno osjetljivih pitanja negiranja ratnih zločina, govora mržnje i glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca na formalno-tehnička pitanja, čime se zanemaruje suština problema i šteta koja se nanosi žrtvama.
Kao ilustrativni primjeri navode se mural u Banjoj Luci posvećen Ratku Mladiću, pravosnažno osuđenom za genocid i druge zločine u BiH, te postavljanje spomen-ploče na Vracama u njegovu čast, u kojima nije otvorena istraga iako postoje osnovi sumnje da su počinjena krivična djela negiranja ratnih zločina, glorifikacije osuđenih ratnih zločinaca, izazivanja međunacionalne mržnje i razdora.
Izostanak reakcije Tužilaštva BiH u ovim slučajevima, za udruženja predstavlja ozbiljnu profesionalnu i institucionalnu odgovornost glavnog tužioca.
Detektor je ranije pisao da je Tužilaštvo BiH donijelo odluku o neprovođenju istrage za mural Ratka Mladića u Banjoj Luci navodeći da nije bilo moguće utvrditi da je oslikan njegov lik, što žrtve smatraju manjkom volje nadležnih da za veličanje ratnih zločinaca procesuiraju odgovorne.
Tužilaštvo je formiralo predmet zbog postavljanja ploče na Vracama sa imenom Ratka Mladića, još 2022. godine, uprkos zakonskoj zabrani davanja podsjetnika osuđenim za ratne zločine koju je nametnuo bivši visoki predstavnik Valentin Inzko.
