Iz Centra za nenasilnu akciju (CNA) saopštili su da su na komemoraciji u znak sjećanja na ubijene i zatočene civile ova dva mjesta 1993. godine, održanoj u Sovićima i Doljanima kod Jablanice, pored bivših logoraša i porodica žrtava prisustvovali i ratni veterani i mirovni aktivisti iz regiona.
Amer Delić, član tima CNA i ratni veteran Armije BiH iz Zavidovića, kazao je kako dolaskom na ovakva mjesta ratni veterani zajednički šalju poruku solidarnosti sa svim žrtvama.
“Nikada nije lako kada čujete lične priče ljudi koji su propatili, ali nas uvijek motiviše da tim ljudima znači kada se dođe i kada ih se podrži. Iz našeg iskustva, ljudima posebno znači kada njihovu patnju prepoznaju i priznaju ljudi iz drugih naroda, kada se pokaže da ta solidarnost sa žrtvama nadilazi sve podjele koje postoje”, rekao je.
Delić je izrazio zahvalnost Udruženju logoraša Jablanica, na čiji poziv su i došli, te naglasio da ovdje ljudi dolaze u lično ime, predstavljaju isključivo sebe i žele pokazati da jedno ljudsko sjećanje je zaista moguće.
“Bio sam i na komemoraciji hrvatskim žrtvama u Uzdolu, išao sam jednako otvorenog srca kao što sam i danas ovdje, jučer smo bili u Trusini. Želja mi je da u budućnosti vidim društvo u kojem ćemo svi uvažavati sve žrtve i uspostaviti nivo povjerenja koje će garantovati mir budućim generacijama”, kazao je Delić.
Predsjednik Udruženja logoraša Jablanica Ibro Kukić u svom obraćanju na komemoraciji naveo je kako je spomenik u Sovićima podignut prošle godine na mjestu porušene škole koja je bila zatočenički objekat i mjesto strijeljanja logoraša.
“Izgradnja spomenika je bila naša obaveza sjećanja na nevino stradale. Ovaj spomenik nije spomenik mržnje prema bilo kome. Neka ovo spomen-obilježje bude opomena sadašnjim i budućim generacijama da se ovakav zločin više nikada i nikome ne ponovi. Spomenik će nas podsjećati na strašnu istinu o patnjama kojima su bili izloženi logoraši”, rekao je Kukić.
Ivo Anđelović, veteran Hrvatskog vijeća obrane (HVO) iz Brčkog, kazao je kako mu je, uprkos tužnom povodu, drago da je mogao prisustvovati današnjoj komemoraciji.
“Dolazimo da zajednički ovim ljudima koji su stradali odamo počast. Zajednički smo odlazili na toliko mnogo mjesta i uvijek je osjećaj sličan, osjećaj tuge i boli. Samo zajednički, gledajući jedni druge, možemo doći do prave istine. Treba nam svjetlija i bolja budućnost za sve, i na tome svi trebamo raditi”, kazao je Anđelović.
CNA je saopštio kako su, prema podacima Udruženja logoraša Jablanica, u jutarnjim satima 17. aprila 1993. jedinice HVO-a napale ova dva sela. Kroz logore koji su bili aktivni u ovim mjestima od 17. aprila do 6. maja 1993. prošlo je 507 zatočenika, uključujući žene i djecu, a 107 vojno sposobnih muškaraca je prebačeno u logore u Ljubuškom. Iz logora su 21. aprila 1993., prema saopštenju, izvedena četiri zatočenika te su streljani, dok je osam logoraša iz ovih mjesta ubijeno u drugim logorima u Hercegovini.
Haški tribunal je zločine u Sovićima i Doljanima detaljno opisao u presudama Jadranku Prliću i ostalima te u presudi zapovjedniku “Kažnjeničke bojne” Mladenu Naletiliću Tuti. Prema presudama Međunarodnog suda u Haagu, u napadu na Doljane i Soviće učestvovale su brigade “Mijat Tomić” iz Prozora-Rame, “Kažnjenička bojna” iz Širokog Brijega i jedinica “Ludvig Pavlović” iz Čapljine te druge jedinice HVO-a s područja Livna i Posušja, naveli su iz CNA.
Mirovni aktivisti i aktivistkinje te ratni veterani iz regije, u organizaciji Centra za nenasilnu akciju, do sada su prisustvovali komemoracijama u BiH u Gornjem Vakufu, na Koti 715 kod Zavidovića, Stogu kod Vozuće, Novom Gradu / Bosanskom Novom, Sanskom Mostu (Hrastova glavica), Sijekovcu kod Broda, Laništima kod Brčkog, Trusini kod Konjica, Ahmićima kod Viteza, Grabovici, Uborku i Sutini kod Mostara, Briševu i Zecovima kod Prijedora, Korićanskim stijenama, Stupnom Dolu kod Vareša, Boderištu kod Brčkog, mostu na Savi u Brčkom, Bradini kod Konjica, Skelanima kod Srebrenice, “Silosu” u Tarčinu kod Hadžića, Lozju kod Goražda, Rogatici, u Srbiji u Grdeličkoj klisuri kod Leskovca, Varvarinu kod Kruševca, Aleksincu, te u Hrvatskoj u Pakracu, Varivodama i Gošiću kod Knina.
Detektor je u više navrata pisao o radu CNA, te ih pratio tokom dvije mirovne akcije. U Detektor TV-u predstavljena je njihova inicijativa Obilježavanje neobilježenih mjesta stradanja.
