Nedjelja, 30 augusta 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Uprkos odlukama Ustavnog suda Bosne i Hercegovine o neustavnosti obilježavanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, vlasti u RS-u su organizovale obilježavanje. Obilježavanje ovog dana, prema mišljenju pravnika, po trenutnim zakonima predstavlja krivičnog djelo. koje do sada nije sankcionisano.

Asistent na Pravnom fakultetu u Sarajevu Harun Išerić kaže da, jednako kao i većina javnosti, dijeli frustraciju zbog rada Tužilaštva BiH i izostanku adekvatne krivično-pravne reakcije na kršenje Krivičnog zakona BiH, bilo na samo izvršenje krivičnog djela “nepoštivanje odluka Ustavnog suda” do podstrekavanja, pomaganja i saučesništva u tom krivičnom djelu.

“Mislim da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ima tu svoju ulogu, koja nije zanemariva, naravno, a koja izostaje iz godine u godinu. Tu je i do glavnog tužioca i kontrolnih tijela Visokog sudskog i tužilačkog vijeća, disciplinske komisije, koji ne kontroliraju adekvatno rad Tužilaštva i ne osiguravaju provođenje Krivičnog zakona”, smatra Išerić.

Izostaju i reakcije disciplinskih tijela koje trebaju da tretiraju odgovornost državnih službenika i namještenika, ali i međunarodne zajednice i ostatka javne vlasti u državi, smatra on.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) su podsjetili da je Ustavni sud Bosne i Hercegovine naglasio da utvrđivanje 9. januara kao Dana Republike Srpske ne simbolizira kolektivno i zajedničko sjećanje u multietničkom društvu, te da je diskriminatorno.

“OHR podsjeća da obilježavanje 9. januara predstavlja jasno nepoštivanje i neprovođenje konačnih i obavezujućih odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine. Nepoštivanje odluka Ustavnog suda može predstavljati krivično djelo na osnovu odredbi Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine, te je poduzimanje zakonom propisanih mjera u domenu nadležnih organa za provedbu zakona, posebno kada se radi o nosiocima javnih funkcija”, navodi se u saopćenju OHR-a.

Visoki predstavnik Christian Schmidt je naveo da su poštivanje vladavine prava, uz dijalog, razgovor i kompromis, od ključne važnosti kako bi bilo koji oblik obilježavanja Dana Republike Srpske mogao biti inkluzivan i prihvaćen od svih građana, čime bi se jačala društvena kohezija umjesto što se produbljuju podjele.

U novembru 2015. je Ustavni sud BiH proglasio proslavu praznika širom RS-a na datum 9. januara neustavnom, jer je diskriminatorna u odnosu na nesrbe u tom entitetu. Razlog tome je što je 9. januar istovremeno i praznik Srpske pravoslavne crkve, odnosno Dan Svetog Stefana, sveca zaštitnika tog entiteta.

Uprkos toj odluci i jakom protivljenju bošnjačkih zvaničnika, te zvaničnika Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije, vlasti RS-a su u septembru 2016. održale referendum, tražeći podršku javnosti za taj praznik iako je Sud i za referendum presudio da je nezakonit.

U decembru iste godine Narodna skupština RS-a je usvojila Zakon o Danu Republike Srpske, kojim je 9. januar proglašen sekularnim praznikom, navodeći da će Vlada RS-a odlučiti kako će taj dan biti obilježavan.

Obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske godinama unosi nemir i strah kod povratnika, dok su ranije zabilježeni incidenti i okupljanja desničarskih organizacija te navijačkih skupina.

Amir Efendić iz Diviča kod Zvornika kaže da je slavljenje 9. januara dugogodišnja praksa u Republici Srpskoj, da se stanovništvo provocira neustavnim praznikom te da je poznato šta je to donijelo bošnjačkom narodu.

“Ali oni nemaju granice, oni guraju svoje. Jednostavno, ne osjećamo strah jer živim u Diviču, gdje žive Bošnjaci. Nemamo mi nekog bliskog kontakta, jedino u slučaju da bi se neko usudio da dođe pa da provocira ovdje”, govori Efendić.

Šehida Abdurahmanović se u Potočare vratila 2003. i ove godine se nada da neće biti problema. Kako kaže, za vrijeme pravoslavnog Božića, prvi put može da kaže da je božična kolona iz Bratunca prema Srebrenici koja ide bila na najdostojanstveniji način obilježena.

“Nije bilo provokacija. Ne vidim nikakvih ni snimaka iz Srebrenice pored crkve, obično provociraju pjesmama, ali ovog puta nisam osjetila provokacije. Osjestila sam da je obilježeno onako kako trebaju vjernici da obilježavaju”, kaže Abdurahmanović i dodaje da osjete neke promjene.

Ona vjeruje da se neće odustati od obilježavanja 9. januara, ali se nada da neće biti demonstracija sile, kako se do sada dešavalo.

Abdurahmanović kaže da u Srebrenici normalno živi i ne osjeća strah jer nema svakodnevnih provokacija i zastrašivanja koja su bila u prošlosti. Prema njenom mišljenju, svi osjećaju strah od nemira i rata, te misli da je to ljude osvijestilo.

Prema programu, 9. januar će se obilježiti svečanim defileom ulicama Banje Luke, u kojem će učestvovati pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske i oko 2.000 učesnika iz civilnog sektora.

Obilježavanje Dana Republike i Dana boraca Odbrambeno-otadžbinskog rata ove godine odvijat će se kroz višednevni program, od 5. do 10. januara, nizom svečanih, memorijalnih i kulturnih događaja širom Republike Srpske. Program je osmišljen tako da obuhvati sjećanje, poštovanje prema žrtvama, ali i jasnu poruku trajanja i stabilnosti. Kako navode, ovim programom RS šalje “jasnu poruku da je 9. januar dan zajedništva, mira i institucionalne snage”.

Ranijih godina Detektor je pisao kako su 9. januar obilježavale desničarske organizacije iz Republike Srpske i Srbije, kao i da su brojne navijačke grupe organizovale slavlja uz baklje i vatromete širom ovog entiteta.

Nekoliko udruženja ranije je predalo Državnom tužilaštvu krivičnu prijavu protiv Dodika i političara te nepoznatih osoba zbog veličanja ratnih zločinaca, javnog propagiranja, poziva i organizovanja obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara.

    Najčitanije
    Saznajte više
    Počasti Mladiću pokazuju da ratna ideologija još uvijek nije poražena
    Prijedlog ministra pravde Srbije da Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid u Srebrenici druge zločine u BiH bude sahranjen uz najviše državne i vojne počasti, prema ocjeni sagovornika Detektora pokazuje da ideologija koja je obilježila ratove 1990-ih nije nestala, već da se glorifikacija ratnih zločinaca i dalje koristi kao dio političkog i društvenog narativa u Srbiji.
    Glorifikacija ratnog zločinca Mladića na Telegramu: Od Putinovog medijskog mogula i ruskih navijača, do sankcionisanog vojnog blogera
    Proruske i srpske nacionalističke Telegram grupe i kanali koje prati stotine hiljada osoba iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore, nakon smrti osuđenog ratnog zločinca Ratka Mladića učestvuju u sinhroniziranom veličanju njegove ratne uloge tokom '90-ih. Stručnjaci smatraju kako ovu pojavu treba gledati kroz kontekst tumačenja sadašnjosti, antizapadnog narativa i stvaranja mučenika od Mladićevog lika.
    Spomenik na Markalama – svjedok zločina bez dostojanstvene memorijalizacije