Nakon dvije godine rasprava i povlačenja sa dnevnog reda, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine usvojilo je Prijedlog pravilnika o sistemu obaveznog označavanja (markiranja) tečnih naftnih goriva, potvrdio je Zukan Helez, ministar za odbranu.
Ovom odlukom, BiH će dobiti sistem markiranja goriva, koji predviđa označavanje bezolovnih motornih benzina i dizel goriva, jedinstvenim tečnim markerom, po uzoru na sistem koji postoji u Srbiji.
Helez je za Detektor kazao da je Pravilnik značajno izmijenjen, bez preciziranja tačnih izmjena.
Prema informacijama iz Vijeća ministara koje je dobio Detektor, prijedlog Pravilnika izmijenjen je na sjednici, na način da su korigovana dva člana koji se odnose na definisanje markera koji će biti korišten i izbor kompanije koja će vršiti markiranje. Tačnije, izmjene se odnose na činjenicu da ugovor sa kompanijom izabranom za markiranje neće biti potpisan na deset, kako je prvobitno planirano, nego na pet godina.
Detektor je u ranijem istraživanju otkrio da ovaj sistem ne postoji niti u jednoj zemlji Evropske unije te da ga trenutno jedino provodi Srbija u kojoj je testiranje sistema markiranja i njegovo uvođenje u praksu pomogao ruski “Gazprom”, što je u konačnici dovelo do poskupljenja goriva.
Sam Pravilnik, ali i uvođenje procesa markiranja goriva u BiH bili su predmet brojnih rasprava. Usvajanje odluke koja bi omogućila uvođenje ovog procesa odgađano je u maju 2023. godine zbog istraživanja Detektora, a državni ministar odbrane Zukan Helez je tada potvrdio da su na sjednici kolegija i Vijeća ministara govorili o spornim dijelovima odluke koji su navedeni u istraživanju. Dodao je da je istraživanje pokazalo stvarno stanje i doprinijelo da se usvajanje odluke odgodi i da se uspostave ekspertski timovi koji će eliminirati dijelove odluke štetne i problematične za državu.
Sedam mjeseci kasnije, problematični dijelovi odluke su izmijenjeni i ona je usvojena. Tada je odlučeno da će o pravilniku, koji određuje način markiranja goriva, odlučivati cijelo Vijeće ministara, a ne samo ministar za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose Staša Košarac, kako je ranijom odlukom bilo predviđeno.
Na usvajanje samog Pravilnika čekalo se gotovo dvije godine, a odlučivanje o njemu nekoliko puta je skidano sa dnevnog reda sjednica Vijeća ministara, zbog nepostojanja saglasnosti različitih aktera u procesu, o čemu je Detektor ranije izvještavao.
Tekst Pravilnika predviđa da će svi dobavljači tečnih naftnih goriva biti dužni to gorivo markirati, na način da će biti dužni obezbijediti markiranje i adekvatne dokaze da je ono učinjeno. Za te svrhe bit će dužni potpisati ugovor sa organizacijom koja vrši usluge markiranja, a na osnovu kojeg će snositi troškove prema cjenovniku koji uspostavi organizacija. Pod troškovima se podrazumijevaju sam postupak markiranja i troškovi terenske kontrole, a cjenovnik usluga bit će određen uz saglasnost Ministarstva za vanjsku trgovinu i ekonomske odnose.
Milenko Bošković, predsjednik Udruženja prometnika naftnih derivata Federacije koji je i ranije upozoravao da je uvođenje markiranja zapravo bespotreban namet i opasan proces, koji ne postoji nigdje osim u Srbiji, nakon usvajanja pojašnjava kako ćemo prave posljedice tek vidjeti.
“Kad dođe do zastoja na graničnim prelazima i energetske krize sve će biti samo rečeno. Mišljenje struke nije uvaženo i vrijeme će pokazati da li je ovaj pravilnik provodiv. A troškovni aspekt da ni ne spominjemo, jer nije definiran pravilnikom”, navodi Bošković.
On napominje kako je markiranje neprihvatljivo i sa sigurnosnog aspekta, jer je predviđeno da se gorivo markira na graničnim prelazima, što je u suprotnosti sa zakonima o zaštiti od požara i eksplozije. Osim toga, dodaje, to će napraviti i dodatni problem na graničnim prelazima.
“Dnevno imamo 300 cisterni na Bijači, kad dodamo cisterne koje iz Ploča idu za Srbiju i Crnu Goru još i više. Svaka cisterna ima četiri do šest komora i to je 1.200 do 1.800 komora za markiranje. Kako se to može napraviti u 24 sata ja ne znam”, kaže Bošković.
On upozorava i da sam Pravilnik ima manjkavosti, jer još uvijek nije jasno kako je planirano da budu markirane cisterne sa ekološkim donjim punjenjem i željezničke isporuke pod visokim naponom, što Pravilnikom nije predviđeno.
Pravilnik predviđa i mogućnost korigiranja cijene markiranja i to na godišnjem nivou, u skladu sa inflacijom i usklađivanjem cijena u BiH.
Predviđeno je i kažnjavanje svih dobavljača koji ga se ne budu pridržavali, pa će tako sa 20.000 maraka biti kažnjeni svi koji ne izvrše markiranje, ne dozvole uzimanje uzoraka za analizu ili ako bude utvrđeno da njihovo gorivo ne sadrži propisanu koncentraciju markera. Osim dobavljača, kažnjeno će biti i odgovorno lice sa 5.000 maraka.
Ukoliko ovaj prekršaj bude jednom ponovljen, kazna će iznositi 40.000 maraka, a treće ponavljanje značilo bi oduzimanje dozvola za rad. Kazne od 20.000 maraka predviđene su i za organizaciju koja vrši markiranje, ukoliko izda netačan izvještaj o testiranju, ne izvrši markiranje ili izda potvrdu o markiranju bez da izvrši markiranje goriva.
U dokumentaciji koja prati pravilnik, iz resornog ministarstva navode da su razlozi za njegovo usvajanje crno tržište goriva koje predstavlja ozbiljan problem, kao i činjenica da ono nanosi štetu i trgovcima goriva, ali i gubitke državi zbog nenaplaćivanja poreza i carina. Navedeno je da će markiranje spriječiti stavljanje nekvalitetnih goriva na tržište, povećati poreske prihode, stvoriti jednake tržišne uslove, smanjiti štetne emisije gasova i povećati povjerenje potrošača u kvalitet goriva.
