Izbori za predsjednika RS-a održat će se 23. novembra, a prvog oktobra Centralna izborna komisija (CIK) BiH je ovjerila pet političkih stranaka i dva nezavisna kandidata za prijevremene izbore za predsjednika u ovom entitetu.
Svoje kandidate će ponuditi Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), Savez za novu politiku (SNP), Ekološka partija RS-a, Za pravdu i red – Lista Nebojše Vukanovića i Srpska demokratska stranka (SDS) uz dvojicu nezavisnih kandidata.
Dodikov SNSD objavio je da će na izbore izaći sa Sinišom Karanom u utrci za mjesto predsjednika RS-a. Karan je uglavnom u svojoj karijeri radio u javnom sektoru, 2008. godine je obavljao poslove savjetnika za bezbjednost predsjedniku RS-a.
Deset godina je obavljao poslove Generalnog sekretara predsjednika Republike, a od 2019. godine bio je Generalni sekretar Vlade RS-a. Od 2022. do septembra 2025. godine obnašao je dužnost ministra unutrašnjih poslova, nakon čega je imenovan za ministra za naučno-tehnološki razvoj i visoko obrazovanje Republike Srpske.
Prema podacima sa platforme odgovorno.st Karan nije imao antikoruptivnih inicijativa, odnosno kroz svoj rad se nije borio protiv korupcije.
Analiza izjava i obećanja javnih funkcionera pokazuje da je on ispunio samo jedno obećanje, a da su mu tri tvrdnje označene kao lažne, te jedna kao neutemeljena.
Jedna od lažnih tvrdnji je i izjava o broju zapolenika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) koji prelaze u MUP RS-a, kada je Karan rekao deset puta veći broj od utvrđenog broja prelazaka.
„S obzirom na to da su samo dva zaposlenika čije je prebivalište u RS do 20. marta 2025. godine zatražila raskid radnog ugovora u SIPA-i, izjavu ministra Siniše Karana da ih je ‘bilo 20 i više’ Istinomjer ocjenjuje kao neistinitu“, objavio je Istinomjer na platformi odgovorno.st.
Tri domaće nevladine organizacije – BIRN BiH, Transparency International i “Zašto ne” – mapiraju i objedinjuju podatke o pojedinačnoj i institucionalnoj odgovornosti i radu na internet platformi odgovorno.st, koja građanima pruža podatke o integritetu i aktivnostima političara, a što može pomoći pri donošenju odluke da li da svoj glas povjere nekom od njih na općim izborima.
Izbori za predsjednika RS-a su raspisani nakon odluke CIK-a o prestanku mandata Miloradu Dodiku koji je osuđen na godinu dana zatvora i šest godina zabrane obavljanja javnih funkcija. Njemu CIK nije po automatizmu zabranio obavljanje funckije predsjednika stranke.
Srpska demokratska stranka najavila je da će na izbore za predsjednika RS-a izaći sa Brankom Blanušom, profesorom na Elektrotehničkom fakultetu u Banja Luci.
Iako nije bio na politički izabranim ili imenovanim funkcijama, Blanuša je poznat po prelasku iz Srpske napredne stranke (SNS) u Srspsku demokratsku stranku (SDS) 2013. godine gdje je bio predsjednik gradskog odbora. On je bio i kandidat za Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine na opštim izborima 2018. godine, ali mandat nije dobio.
Trenutno je redovni je profesor na Elektrotehničkom fakultetu u Banjoj Luci, a prethodno je bio i dekan ovog fakulteta.
Njega su podržale i druge opozicione stranke. Nebojša Vukanović, predsjednik Za pravdu i red kazao je da su ovjerili kandidaturu na izborima za slučaj da SDS ne uspije zbog problema s računom, ali da neće izlaziti sa svojim kandidatom, već će podržati Blanušu.
„Strahovao sam da bi postojala mogućnost da se SDS-u zabrani učešće zbgo računa kao 2024. godine, pa da ne bude rizika da opozicija nema nikako kandidata to je bila rezervna opcija“, kazao je on.
Predsjednik Ekološke partije Republike Srpske Nikola Lazarević kandidat je ispred ove stranke za predsjednika RS-a. Pravnik iz Pala poznat je kao koluminsta i aktivista i borac za zdravu životnu sredinu i zaštitu prirodnih resursa.
On je ranije bio kandidati i za gradonačelnika Istočnog Sarajeva u dva izborna ciklusa, ali mandat nije dobio.
Savez za novu politiku je za kandidaturu za predsjednika RS-a najavio Dragana Đokanovića, pedijatra iz Istočnog Sarajeva.
Đokanović se i ranije kandidovao za ovu funkciju, davne 1996. bio je protivnik Radovanu Karadžiću, kasnije osuđenom na doživotnu kaznu zatvora za zločine i genocid u BiH, a 2007. godine Miloradu Dodiku.
On je od 1992. godine bio predsjednik Povjereništva za Srpsku opštinu Vlasenica, te je bio ratni povjerenik Karadžića za uspostavu vlasti u općinama Srpske Republike BiH. On je svjedočio pred Haškim tribunalom u predmetu haškog psuđenika Momčila Krajišnika.
CIK je ovjerio i dva nezavisna kandidata Igora Gaševića i Slavka Dragičevića
Dragičević se i ranije kandidovao za predsjednika RS-a protiv Dodika i Željke Cvijanović, ali je dobijao tek nekoliko stotina glasova. On je prema informacijama iz saopštenja bio predsjednik Opštinskog odbora SNSD-a u Doboju.
