Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije i Univerzitet u Sarajevu imaju obavezu da kroz nauku, kritičko mišljenje i obrazovanje novih generacija doprinesu ne samo razumijevanju sigurnosnih izazova, već i izgradnji društva u kojem se poštuju ljudska i vladavina prava, poručeno je s Međunarodne naučne konferencije.
Jasmin Ahić, dekan Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, u uvodnom obraćanju na konferenciji ”Kirminalistika kriminologija i sigurnosne studije u 21. stoljeću”, kazao je da je ovaj događaj skoro tri decenije simbol akademskog identiteta, prostor gdje nauka preuzima odgovornost da ponudi rješenje za najsloženije sigurnosne izazove.
“Nauka u Bosni i Hercegovini i na Zapadnom Balkanu mora biti stub razvoja i stalnog mira, a univerziteti mjesta gdje se afirmišu znanja, slobode mišljenja i kritičkog dijaloga”, kazao je, i dodao da akademska zajednica ima posebnu odgovornost, ne samo da istražuje i prenosi znanje nego da svojim djelovanjem brani univerzalne vrijednosti poput istine, slobode i pravde.
Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije već godinama svoje studente povezuje sa Filozofskim fakultetom u Skoplju, unutar kojeg je Institut za bezbjednost, odbranu i mir.
Oliver Bakreski, dekan Filozofskog fakulteta u Skoplju, kazao je da nastoje pratiti savremene trendove i razvoj u sigurnosti, te da se trude da sa studentima imaju jasan stav koji će imati uticaja na društvo.
“Samo društveno aktivan odnos, može usloviti veću afirmaciju i razvoj obrazovne paradigme i dovesti do akumulacije naučnog i kulturnog kapitala”, kazao je Bakreski u uvodnom obraćanju na konferenciji.
Na jednom od panela prezentirano je korištenje savremene tehnologije i tehničke opreme u kontroli državne granice.
Panelistica Adna Duran kazala je da je evidentan nedostatak graničnih policijskih službenika u Bosni i Hercegovini. Pojasnila je da je na jednog graničnog policijskog službenika oko 40 km državne granice. Ističe da policijske agencije posjeduju dosta opreme, ali nažalost, kako kaže, nema ko da je koristi.
“Ovlašteni su da koriste tehnička sredstva, službene pse, također da postavljaju prepreke koja se onemogućava nezakonit način prelazak granice”, kazala je Duran.
“Dosta kod policijskih službenika postoji taj neki animozitet prema opremi, jer svaka ova oprema je velike skupoće, pretežno su to donacije od stranih država. U samom početku vi policijskom službeniku naglasite kolika je njena cijena, šta ako joj nešto bude, kako ćete disciplinski odgovarati i slično. Dosta je opreme koja stoji”, dodala je ona.
Ni hibridne prijetnje kao poseban vid modernog ratovanja ne zaobilaze prostor Zapadnog Balkana.
Doktor pravnih nauka Mitar Radonjić kazao je da je vidljiv uticaj Rusije na zemlje Zapadnog Balkana, posebno u Crnoj Gori, ali i u Bosni i Hercegovini kroz medije i političke instrumente.
“Pa smo 2016. godine u Crnoj Gori imali izuzetan snažan hibridni udar, 15 dana prije tadašnjih izbora kada se kroz masovne medije formirala atmosfera da je sasvim bilo logično da će tadašnja vladajuća struktura izgubiti, te da će doći do krvoprolića, što je na vrijeme spriječeno zahvaljujći našim službama bezbjednosti”, kazao je Radonjić i dodao da je ovaj slučaj poznat kao državni udar u Crnoj Gori.
Ističe da politika ruskih eksponenti koji su hibridnim medijskim djelovanjem došli na čelo države Crne Gore ugrožava odnose sa susjednim državama, rekao je Radonjić.
