Hikmet Karčić, direktor Sarajevske sigurnosne konferencije, kazao je da BiH ima ogromno iskustvo s ratom, što može ponuditi trenutno Evropi kao lekciju o samoorganizaciji u slučaju većih opasnosti.
Karčić je istakao da je značajno što je NATO zvanični partner ove konferencije, što pokazuje obostranu želju za pridruživanjem ovom savezu.
“Tamo gdje nastaje problem je u našim državnim strukturama i u politici, ali ja mislim da ćemo mi vremenom doći u situaciju u kojoj će svi naši politički subjekti shvatiti da je jedini put BiH u NATO integracijama i NATO savezu”, kazao je Karčić, dodajući da je partnerstvo NATO-a i civilnog društva veoma važno, te da ova konferencija tek nakon tri godine održavanja ima podršku i državnih institucija.
BiH ne treba ubrzavati put u NATO savez već pokazati da je spremna za to, kazala je Dženeta Karabegović, vanredna profesorica na Univerzitetu u Salzburgu. Redefinisanje sigurnosti u Evropi prema njoj ima više značenja, od kojih je jedno proširenje.
“Drugi govore da resurse koje imamo moramo na drugi način raspodijeliti i nalaziti partnerstva koja su jednaka, mimo onih tradicionalnih koje zamišljamo, što uključuje da aktere koje ranije nismo gledali kao relevantne postaju relevantni mimo Njemačke, Amerike i Francuske”, kazala je Karabegović.
U uvodnim obraćanjima na konferenciji, šef delegacije Evropske unije u BiH Luigi Soreca kazao je da je doprinos EU sigurnosti u regiji dugotrajan, te da se ogleda i kroz operacije poput EUFOR Althea koja i dalje igra ključnu ulogu u podršci domaćim vlastima pri održavanju sigurnog i stabilnog okruženja za sve građane u ovoj zemlji.
“Moramo zaštititi proces proširenja od zlonamjernog uplitanja, dok napori da se Evropa ujedini i dalje traju. Nastavljamo proširivati partnerstvo sa zemljama Zapadnog Balkana kroz podršku reformama, investicijama i postepene korake ka integraciji”, kazao je šef delegacije Evropske unije koji je pozvao domaće vlasti da do kraja mjeseca usvoje plan rasta kako bi izbjegli novi gubitak fondova.
Rekao je da EU izdvaja milijardu eura za podršku oporavku Ukrajine, njenoj otpornosti i putu ka članstvu u EU.
Edin Hadžihafizbegović, savjetnik u Ministarstvu vanjskih poslova BiH kazao je da je konferencija postala vodeća platforma za regionalni i međunarodni dijalog o sigurnosti, posebno jer se svijet suočava s velikim izazovima.
“Na pozadini trenutnih eskalacija u evropskom sigurnosnom prostoru, poput ruske agresije na Ukrajinu i ciljanih povreda NATO zračnog prostora, potreba za snažnom sigurnosnom arhitekturom u jugoistočnoj Evropi postaje sve zahtjevnija”, kazao je.
Sigurnost nije luksuz, ona je temelj za očuvanje mira, kazao je između ostalog generalni inspektor pri Oružanim snagama BiH Edin Fako.
“Moramo priznati da sistem koji smo gradili decenijama kako bismo očuvali mir, poticali razvoj i osigurali međunarodnu stabilnost, sve više ne može da drži korak. Poricanja savremenih prijetnji su nas dovela do stvarnosti u kojoj se oružje za masovno uništenje sve češće koristi, kao sredstvo političkog pritiska i u kojoj su mnoga društva ranjivija nego ikad”, kazao je Fako.
U takvom svijetu, tvrdi, sigurnost nije lokalno pitanje već globalni imperativ.
“Bosnu i Hercegovinu ne treba posmatrati kao problem kojim treba upravljati. Treba je posmatrati kao partnera kojeg treba ojačati. Bosna i Hercegovina ima potencijal da bude pouzdan partner u globalnoj sigurnosnoj arhitekturi. Jedna od institucija koja je to već dokazala jeste institucija iz koje ja dolazim – to su Oružane snage Bosne i Hercegovine koje predstavljaju jedan od najjačih stubova stabilnosti, ne samo unutar granica naše zemlje, već i na međunarodnom nivou”, kazao je.
Alexander Mauz, direktor “Pro Peace”, kazao je tokom panela o tranzicijskoj pravdi da ona nije samo moralna obaveza ili obrazovna potreba, već sigurnosna nužnost.
“Suočavanje s prošlim zločinima ključno je za sprečavanje budućeg nasilja i ratova. Ona pomaže društvima da postanu snažna i otporna, ali ta odgovornost ne može pasti isključivo na međunarodne aktere i organizacije civilnog društva. Države i institucije moraju prihvatiti tranzicijsku pravdu kao sastavni dio svoje sigurnosne arhitekture. Izgradnja mira mora se shvatiti kao izgradnja sigurnosti”, kazao je.
Mauz je istakao da je civilno društvo oduvijek bilo pokretačka snaga tranzicijske pravde, posebno u vremenima kada državne institucije gube interes za tu temu.
“Ali civilno društvo ne može samo osigurati dugoročnu transformaciju. Moramo pronaći načine da iskustvo s terena pretočimo u institucionalne okvire. Zato moramo zagovarati nova partnerstva i strukture: odjel za tranzicijsku pravdu unutar ministarstava, službenike zadužene isključivo za implementaciju tih procesa unutar sigurnosnog sektora, kao i mehanizme koji osiguravaju da se prošlošću ne bavi samo simbolično i ‘ad hoc’, već kao dijelom nacionalnih i regionalnih sigurnosnih strategija”, kazao je.
Konferencija u Sarajevu nastavlja se u subotu i nedjelju.
