Četvrtak, 17 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Evropska unija uvela je novi paket sankcija sredinom jula zbog pokušaja destabiliziranja Moldavije pred izbore u toj zemlji. Pojedinci i firma na udaru Bruxellesa povezani su s odbjeglim moldavskim oligarhom Ilanom Šorom, koji je igrao važnu ulogu i u organizaciji ruskih kampova u BiH.

Stručnjaci za sigurnost i političke prilike u Bosni i Hercegovini ocjenjuju da je obuka Moldavaca u ruskim kampovima nadomak Banje Luke 2024. godine posao za Tužilaštvo BiH, te da je riječ o predvidivoj posljedici iskorištavanja slabosti BiH od strane Moskve. Rukovodstvo Republike Srpske i dalje negira mogućnost postojanja treninga.

Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske (NSRS) Nenad Stevandić, koji je i ranije tvrdio da kampovi u BiH ne postoje, ponovio je svoj stav i nakon objave istraživanja Detektora te kazao da je riječ o hibridnoj operaciji.

“Ne znam za bilo koje kampove u Srpskoj, ni ruske ni bilo koje druge, i ne postoje zvanične informacije i dokumenti koji to potvrđuju. Smatram da su to spinovi i dio hibridnih operacija koje zloupotrebom medija na osnovu izmišljenih izjava ili laži destabilizuju situaciju u BiH”, rekao je Stevandić za Detektor.

Sličan stav početkom sedmice je iznijela i Ambasada Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini. U ponedjeljak, na dan kada je Detektor objavio vijest da je Tužilaštvo BiH formirao predmet o kampovima, još jednom je negirala njihovo postojanje, ali ovoga puta u okviru prenesenog saopćenja Spoljne obavještajne službe (SVR) u kojem se govori da se NATO aktivno priprema uključiti Moldaviju u mogući oružani sukob s Rusijom.

Ruska ambasada je priču o ruskim kampovima u BiH nazvala “sramotnim izjavama pojedinih sarajevskih političara”.

“Saopštenje SVR-a Rusije ističe algoritme rada zapadne propagande, koja koristi sve dostupne resurse, uključujući i u Bosni i Hercegovini – da za sve okrivi Moskvu i istovremeno pripremi nove proksi protiv Rusije, posebno s obzirom na skori pad režima u Kijevu”, kažu iz Ambasade.

Ali istraživanje Detektora o treninzima koje su vodili ruski instruktori pokazalo je, kroz izjave svjedoka, da su oni postojali te da se u Moldaviji vodi sudski proces u kojem učestvuju i osobe koje su priznale učešće u kampovima.

Dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Sead Turčalo smatra da je saopćenje Ambasade Rusije praksa koju ta država primjenjuje gdje god je moguće, a to je strategija refleksivne kontrole.

“Radi se o jednoj vrsti instrumenta informacijskog ratovanja u kojem se nastoji neutralizirati bilo kakvo istraživanje optužbe manipulacijom percepcije i delegitimizacijom izvora. Kroz tu prizmu treba promatrati i ovo saopćenje Ambasade Ruske Federacije”, kaže Turčalo.

On smatra kako su nalazi istraživanja Detektora o ruskim kampovima u okolini Banje Luke pokazatelj na koji način Rusija projicira moć u prostoru koji nije pod direktnim sigurnosnim kišobranom Zapada.

“Kampovi kod Banje Luke nisu anomalija, nego su skoro pa predvidiva posljedica nelinearnog načina na koji Rusija koristi slabosti Bosne i Hercegovine kako bi projektovala utjecaj uz minimalne troškove i rizike. Rusija eksploatira institucionalne pukotine i sigurnosne praznine države, ali i odsustvo reakcije Bosne i Hercegovine, poput slučaja ruskih diplomata”, tvrdi Turčalo.

Dodaje da je Rusiji tako otvoren prostor da koristi hibridne mehanizme koji dugoročno destabiliziraju zemlju iznutra, uz istovremeno očuvanje formalne distance.

Detektor je u istraživanju o ruskim diplomatama pokazao kako su pojedinci protjerani iz zemalja EU i regije zbog špijunaže bez problema akreditovani kao diplomate u Ambasadi Ruske Federacije u Bosni i Hercegovini.

Osobe koje su povezane s organizacijom kampova upravo su ove sedmice sankcionisane od Vijeća Evrope. Riječ je o novim sankcijama protiv osoba koje učestvuju u destabilizaciji, potkopavanju i prijetnjama suverenitetu i nezavisnosti Moldavije.

Kako je saopćeno u utorak, meta sankcija su osobe bliske Ilanu Šoru, koji je odranije pod sankcijama Evropske unije, a zbog nelegalnog finansiranja političkih partija i podsticanja na nasilje.

“Sankcije uključuju vođe i članove partija nasljednica stranke ‘Šor’, čiji je rad zabranjen. Neke osobe koje su navedene učestvovale su u kupovanju glasova tokom predsjedničkih izbora i referenduma za pristup EU koji su se održali 2024. godine”, kaže se, između ostalog, u saopćenju.

Jedna učesnica kampa u okolini Banje Luke ranije je povezivana upravo s partijom “Šor“, da je učestvovala u antivladinim protestima koji su ocijenjeni kao proruski te da je na jednom okupljanju građana nosila megafon.

Ali sigurnosni stručnjak Safet Mušić smatra da Bruxelles još uvijek ima nedoumice u pozicioniranju prema globalnim pitanjima, pogotovo imajući u vidu novu američku administraciju.

“Ruska strana odavno igra na kartu Moldavije i Balkana odnosno Bosne i Hercegovine. Ovo treba posmatrati u jednom momentu pritiska Amerike kada se govori o ratu u Ukrajini, jer u javnosti imamo promjenu kursa kada govorimo o američkoj administraciji”, rekao je Mušić.

On kaže kako se kontekst BiH, koja se spominje u saopćenju Ambasade, ne treba isključiti iz odnosa Rusije i Ukrajine, odnosno da se taj rat privede kraju pod određenim uslovima.

“Sankcije do sada nisu oslabile Rusiju i njihove te potencijale. Naprotiv, dodatno su ohrabreni, ukoliko su tačni izvještaji s terena”, kaže Mušić i imenuje institucije koje bi se zapravo trebale baviti problemom kampova.

“Nama bi puno značajnije bilo da se Tužilaštvo pokaže profesionalno i da ozbiljno uđu u ovaj predmet, i da ostvare saradnju s tužilaštvom u Moldaviji, a onda se vjerovatno može ići u razmjenu informacija s Bruxellesom”, zaključuje Mušić.

Tek devet mjeseci nakon što je Moldavija objavila hapšenja učesnika kampova u Bosni i Hercegovini, Državno tužilaštvo je potvrdilo da je po tom pitanju formiran predmet.

Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković i ministar odbrane Zukan Helez nisu bili dostupni za komentar.

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Dodjela povelje osuđenom za ratne zločine povučena s dnevnog reda Gradskog vijeća Visoko
Prijedlog odluke o dodjeli Povelje Grada Visoko Edinu Hakanoviću, osuđenom za ratni zločin u mjestima Dusina, Višnjica i Lašva, maknut je s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća po molbi predloženog.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu