Nedjelja, 31 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

This post is also available in: English

Spomen soba “Životi iza polja smrti”, ranije postavljena u Memorijalnom centru Srebrenica, premještena u novoj formi u halu Fabrike akumulatora. Ova izložba donosi 100 ličnih priča preživjelih svjedoka genocida, predmete koje su dali kako bi se sačuvali od zaborava i doprinijeli smanjenju negiranja genocida, te priču o životu u Srebrenici, kroz dokumentarni film novinarke Detektora Lamije Grebo “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice”.

Na otvaranju izložbe, direktor Memorijalnog centra Srebrenica Emir Suljagić je objasnio da je ovo “nova-stara” izložba koja u multimedijalnoj formi podučava o genocidu i na taj način predstavlja zajedničku borbu protiv negiranja genocida, lažnih narativa i revizionizma.

“Ovo je savršen obrazovni instrument”, rekao je Suljagić.

Denis Džidić, direktor BIRN-a BiH, rekao je da su “Životi iza polja smrti” projekat koji traje već pet godina i da je značajan ne samo zato što daje priliku da se čuje glas žrtava već i mogućnost da se ispričaju drugačije priče, kada u vremenu negiranja, svođenje genocida na 11. juli, postaje odbrambeni mehanizam.

“Svi kosmosi i svjetovi koji su nestali u genocidu, svode se isključivo na ono najstrašnije što se desilo, a nevjerovatna je količina bogatstva te zajednice, hrabrosti koja se vidjela u ratu i koja se vidjela nakon rata”, rekao je Džidić.

Izložba “Životi iza polja smrti” u Srebrenici. Foto: Detektor

Ambasador Kraljevine Nizozemske Henk van den Dool je rekao da je Spomen soba rezultat dva projekta koje je finansirala Vlada Nizozemske a koji su zajedno u borbi protiv negiranja i historijskog revizionizma. Kazao je da se ovim projektom žele naglasiti lične priče, iza brojeva i statistika.

“Jedino na taj način možemo donijeti humanu dimenziju iza genocida”, rekao je Van den Dool.

Na otvaranju se obratila i majka Srebrenice Munira Subašić, koja je pozvala na ljudskost, činjenje dobra i borbu protiv nepravde i mržnje. Zahvalila se svima koji učestvuju u borbi za očuvanje sjećanja.

“Neću žaliti umrijeti, zato što znam da će neko nastaviti naš put, našu borbu”, kazala je Subašić.

Za ovu postavku, 100 preživjelih i članova porodica ubijenih dali su na trajno čuvanje predmete koji ih vežu za događaje tokom opsade i genocida u “sigurnom području” Srebrenica u julu 1995. godine. Memorijalni centar Srebrenica preuzeo je na trajno čuvanje predmete, a BIRN BiH je zabilježio svjedočenje preživjelih o stradanju članova njihovih porodica ili bliskih prijatelja.

Spomen sobu čine četiri glavna prostora – prostorija u kojoj su izloženi lični predmeti žrtava genocida, multimedijalna soba s videima 100 svjedočenja preživjelih, videosoba u kojoj se prikazuje dokumentarni film “Samir Mehić Bowie – Pisma iz Srebrenice” te videoizložba usmene historije “Srebrenica: Naša priča”, čiji je autor Hasan Hasanović, šef tima usmene historije.

BIRN BiH i Memorijalni centar, kroz projekt MATRA (Fonda za regionalna partnerstva Vlade Nizozemske), daju prostor porodicama žrtava, dijeleći priče o ljudima koji su ubijeni u genocidu u Srebrenici, s ciljem da doprinesu “društvenoj promjeni”, boreći se protiv negiranja genocida, kao i protiv diskriminacije povratnika – koji su u genocidu izgubili svoje najmilije. Njihova sjećanja i artefakti dio su stalne postavke.

Projekt “Životi iza polja smrti” započet je u oktobru 2020. Sjećanja i artefakti dio su stalne izložbe u Spomen sobi, premještenoj u halu Fabrike akumulatora u Srebrenici.

Najčitanije
Saznajte više
Međunarodni dan nestalih obilježen u Tuzli: Porodice su srce procesa i zaslužuju istinu o najmilijima
Žrtve nisu samo broj, već trajne rane, a njihove porodice su srce procesa traženja 7581 nestale osobe u Bosni i Hercegovini, poručeno je na obilježavanju Međunarodog dana nestalih u Tuzli.
“Kaži čovječe, nestali nisu brojke”, poručile porodice iz Vogošće
Otkrivanjem instalacije siluete nestalog lika i puštanjem u zrak 58 balona porodice nestalih osoba s područja općine Vogošća obilježile su Međunarodni dan nestalih. Unatoč jakoj kiši okupljeni su poslali apel građanima i vlastima da se aktivnije uključe u potragu za nestalim, koja u našoj zemlji traje duže od 30 godina.
U Jajcu ekshumirani posmrtni ostaci jedne osobe
Prijevremeni izbori za predsjednika Republike Srpske 23. novembra