Na javnom saslušanju, Veliko vijeće saopštilo je izreku presude prema kojoj su uvažili žalbu za odbacivanje tužbe Slavena Kovačevića protiv Bosne i Hercegovine zbog diskriminacije pri izboru članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda BiH, te utvrdilo da je on zloupotrijebio status žrtve, o čemu je Detektor ranije pisao.
Kovačević nije odgovarao na pozive i poruku novinarke Detektora, ali je za Klix.ba rekao da će detaljniji komentar dati nakon objave presude.
“Zar neko stvarno misli da u prvostepenom organu Evropskog suda sjede takvi diletanti koji ne bi odmah primijetili bilo kakvu nepravilnost i odmah odbacili predmet, već su, naprotiv, prihvatili da ga razmatraju i donesu presudu u augustu 2023. godine. Jako nelogično i čudno u komparaciji sa ovim zaključcima”, kazao je Kovačević.
Ranije su stručnjaci za Detektor pojašnjavali šta bi za BiH značilo potvrđivanje ili odbacivanje presude “Kovačević”, te ocijenili da bi pozitivna presuda i njena primjena transformisala BiH prema modernoj demokratskoj državi.
Predsjednik Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” Adil Kulenović kaže za Detektor da je presuda svojevrstan šok za bosanskohercegovačku građansku javnost, ali da treba sačekati cijeli tekst presude.
“Ovo prije svega nije presuda, ovo su tek zaključci Suda, a presuda, kako je najavljeno, tek će biti objavljena. Ako sam razumio iz kratkih natpisa koji su objavljeni, iz njih se vidi da je skinut status žrtve sa slučaja “Kovačević” u kontekstu postojećeg ustavnog uređenja. Međutim, ne radi se o statusu žrtve jednog pojedinca, nego o svima onima koji su u Bosni i Hercegovini diskriminirani, bilo po pitanju aktivnog ili pasivnog biračkog prava, po pitanju diskriminacije manjine nad većinom”, kaže Kulenović i dodaje da će o ovom pitanju razgovarati na redovnim sesijama “Kruga 99”.
Šukrija Bakšić, profesor ustavnog prava, i dalje vjeruje da su svi pravni argumenti bili na strani apelanta.
“Ne radi se ovdje samo o prvostepenoj presudi u slučaju ‘Kovačević’, već i svim ranijim presudama koje su bile protiv Bosne i Hercegovine vis-a-vis ustavnog uređenja i samoga izbornog zakonodavstva, aktivnog i pasivnog biračkog prava”, rekao je Bakšić.
Bakšić smatra da su “u naš izborni sistem ugrađeni elementi diskriminacije, a sve zarad uspostavljanja nekog mirnog stanja, što je bio osnovni cilj Dejtonskog sporazuma i njegovih aranžmana”.
Bosanskohercegovački političari oglašavali su se na svojim društvenim mrežama komentarišući izreku presude koja još nije objavljena.
Demokratska fronta je optužila predstavnike trojke da su pomogli Zagrebu i visokom predstavniku Christianu Schmidtu u rušenju zahtjeva Kovačevića, te da će o svemu građani dati svoj sud.
“Opće je poznato da su predstavnici Vijeća ministara BiH, kako oni koji dolaze iz HDZ-a, tako i oni iz ‘Trojke’, bili aktivno angažirani na suprotnoj strani, a ne na strani Kovačevića kao građanina Bosne i Hercegovine, čemu je javnost imala priliku svjedočiti tokom rasprave koja je održana pred Evropskim sudom za ljudska prava”, napisano je na društvenim mrežama Demokratske fronte.
“S druge strane, iako su tokom iste bili prisutni predstavnici Republike Hrvatske, ambasador Bosne i Hercegovine u Strasbourgu koji je imenovan na prijedlog Trojke, odnosno Denisa Bećirovića, nije se ni udostojio prisustvovati istoj. Sve to uveliko je pokazalo odnos Trojke prema ovom predmetu”, napisali su na društvenoj mreži X.
Uslijedio je odgovor ministra vanjskih poslova Elmedina Konakovića, koji je na svom Facebook profilu napisao da je u vatru gurnut savjetnik Željka Komšića, Slaven Kovačević, koji se obratio Sudu, te da se prvostepena presuda desila u vrijeme kada Trojka nije pozicija na vlasti. Kada, odlučujući po žalbi, Evropski sud u konačnici odbacuje zahtjev Kovačevića, tada je kriva Trojka, napisao je.
“Evropski sud utvrdi da Slaven Kovačević ima državljanstvo Hrvatske i to otvori prostor da se Hrvatska uključi u proces i ‘zaštiti’ svog državljanina. Kovačević se ranije izjašnjavao kao Hrvat, a u njegova vjerska ubjeđenja ne ulazim. Dakle, ublehaši napišu apelaciju za državljanina Hrvatske (i BiH) koji se ranije izjašnjavao kao Hrvat, da se žali Evropskom sudu za ljudska prava jer su mu sad, kad je Ostali, ugrožena prava. Preskoče sve domaće institucije pa Evropski sud i to navede kao propust”, napisao je Konaković.
Reagovao je i Haris Bašić, ambasador BiH pri Vijeću Evrope, koji je pojasnio da je nakon najave prisustva delegacije u Strasbourgu pružena sva tehnička pomoć, te da njegovo prisustvo kao ambasadora na događajima koji se odnose na pravne postupke u kojima se dovode u pitanje ustavne odredbe vlastite države, može biti percipirano kao diplomatski neprimjereno.
Naveo je da Evropski sud za ljudska prava djeluje kao nezavisan i samostalan sudski organ, odvojen od drugih struktura Vijeća Evrope, te se svako neposredno ili simbolično uključivanje članova diplomatskog kora u njegov rad smatra ozbiljnim odstupanjem od profesionalnih standarda.
“Tokom relevantne rasprave u Strasbourgu, ambasador Bašić nije imao susrete s bilo kojom drugom delegacijom iz Bosne i Hercegovine, niti je bilo kojoj takvoj delegaciji pružena bilo kakva institucionalna podrška u svojstvu šefa Misije. Poznato je da ambasador Bašić iskreno podržava borbu protiv svih oblika diskriminacije te dosljedno zagovara očuvanje multietničkog karaktera države”, navodi se u saopštenju.
Ministar pravde Bosne i Hercegovine Davor Bunoza je na društvenoj mreži X napisao da zaključci Velikog vijeća o procesnim pogreškama i zloupotrebi prava od strane podnositelja zahtjeva potvrđuju ispravnost postupanja hrabre Monike Mijić, koja je bila pravna zastupnica i prava pravnica do samog kraja sa svojim timom.
“Ostaje nejasno kako je, uz takav omjer glasova, bilo moguće donijeti prvostupanjsku presudu onakvog sadržaja”, napisao je Bunoza.
Za Dnevni avaz Monika Mijić, vršiteljica dužnosti zastupnice BiH pred Sudom, kazala je da je poništena odluka u predmetu “Kovačević”.
“Zapisi presude su objavljeni danas u 18 sati. Sa 16 glasova naprema jedan, Sud je utvrdio da pritužbe aplikanta vezane za diskriminaciju u vezi s izborom u Dom naroda PSBiH, imaju u vidu indirektnu prirodu tih izbora, to uopšte ne spada u opis člana 3. protokola 1 konvencije. Sud je zaključio da je aplikant zloupotrijebio svoje pravo podnošenja aplikacije ESLJP”, kazala je Mijić.
Presuda će biti objavljena naknadno.
