Povodom Međunarodnog dana borbe protiv govora mržnje, Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) u Bosni i Hercegovini organizovao je događaj na kojem je predstavljen novi vodič i alati za prevenciju i reagovanje na vršnjačko nasilje i govor mržnje u školama i digitalnom okruženju.
Adna Sokolović, autorica priručnika “Reakcija koja spašava: Vodič kroz odgovor na nasilje“ i projekt koordinatorica Centra za obrazovne inicijative “Step by step“, podsjetila je da je stanovništvo BiH i regiona u posljednjem periodu imalo priliku svjedočiti raznim oblicima nasilja te da je ovaj priručnik, uz još nekoliko njih, nastao s ciljem da pokažu na koji način prevenirati ovu pojavu.
Na događaju je predstavljen i “Priručnik za građanstvo“ te publikacija “Moć posmatrača“.
Sokolović je dodala da se priručnik sastoji od direktnih i indirektnih metoda djelovanja. Indirektne metode se, kako je pojasnila, odnose na situacije kada ne stavljamo sebe na prvu instancu nego pozovemo osobe koje imaju moć reagovati na nasilje, ili kada deeskaliramo situaciju humorom, šalom ili odraćavanjem pažnje.
“Mi nemamo nivo znanja kada i kako reagovati. Često mislimo da jedina reakcija koju možemo uraditi jeste prekinuti nasilje, ali to može biti samo primarni nivo djelovanja. S druge strane, postoji niz koraka koje možemo uraditi i prije i poslije kada se nasilna situacija desi, kako bismo dalje mogli okrenuti situaciju u bolju korist“, navela je ona.
Kako je pojasnila, česta kočnica odgovora na nasilje jeste strah od sebe i od mogućnosti da pogoršamo nasilje za žrtvu ili za druge.
“I onda taj strah prelazi, dolazimo do onog nivoa anksioznosti kada se parališemo i ne uradimo ništa“, kazala je Sokolović te dodala da je za nju i autoricu Šejlu Bjelopoljak važan segment vodiča bio kako povećati resurse samostalne procjene te razumjeti kako, kada i na koji način reagovati.
“Priručnik može pomoći kako da, prije svega, vrlo brzo prođete kroz neka od pitanja – šta ja mogu u ovom trenutku, koga mogu pozvati, da li će mi taj neko biti od pomoći“, poručila je ona te dodala da je od izuzetne važnosti postojanje sistemske odgovornosti.
Samid Šarenkapić iz UNFPA je naveo da je vršnjačko, seksualno i digitalno nasilje veoma rasprostranjeno te da je u proteklih nekoliko godina odrađen niz istraživanja koja su se bavila stavovima mladih, a pokazala su da su mladi ljudi i naše društvo vrlo osjetljivi na nepravdu i nasilje u svim oblicima.
“Mladi ljudi u istraživanju su najčešće govorili o tome da djeluju uz sopstvenu sposobnost da mijenjanju stvari, ali mislim da su strukturalno sputani. To suštinski znači da postoje cijeli setovi problema na koje bi naišli u slučajevima da probaju da zaustave nasilje“, kazao je Šarenkapić.
On je pojasnio da je vodič kroz odgovor na nasilje sublimat raznih situacija koje mogu pomoći žrtvama, ali i svjedocima nasilja, kako pravovremeno i na najbolji mogući način reagovati.
“Sva ova promišljanja su dovela do toga da mi probamo razviti scenarije i instrukcije kako pametno pomoći ljudima u situacijama nasilja, da se mi ne osjećamo loše jer ništa nismo odradili, da osobi koja trpi nasilje u tom trenutku nekako pomognemo i da kontinuirano signaliziramo da nasilje nije prihvatljivo“, kazao je on.
Šarenkapić je pojasnio da su priručnicima htjeli skupiti iskustva i konkretizovati ih, kako bi bila dostupna svima i kako bi svaki pojedinac bio samopouzdaniji i osnaženiji da reaguje na nasilje.
Priručnik “Reakcija koja spašava“ izrađen je s ciljem jačanja stručne podrške trenera za interventnu obuku za mlade lidere u provođenju aktivnosti i podizanju svijesti posmatrača u sprečavanju pojavnih oblika nasilja pod nazivom “Bystander Intervention Training Manual for Youth Leaders“, uz podršku “Step by Step“ organizacije i UNFPA.
