Centar za ljudska prava u Mostaru je projektom “Izučavanje tranzicione pravde na Univerzitetu ‘Džemal Bijedić’ u Mostaru i Sveučilištu u Mostaru” proveo analizu zvaničnog, sistemskog, formalnog (ne)izučavanja tranzicione pravde na ova dva univerziteta te analitičku usporedbu sa preostalih šest javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini i regionu, s ciljem da se, pored ostalog, ukaže na mogućnosti i potrebu za održivo izučavanje tranzicione pravde u visokom obrazovanju.
Iz Centra su pojasnili za Detektor da je analizirano preko 206 fakulteta, osam javnih univerziteta u BiH i tri iz regiona, sa okvirno 67000 predmeta.
“Izravno izučavanje pojma ‘tranzicijska pravda’ uočeno je na šest predmeta, kao tematske jedinice u okviru predmeta, preporučena literatura ili je navedeno u obrazloženju predmeta, ne kao zaseban predmet, posvećen u potpunosti izučavanju tranzicione pravde”, navode.
Projektni tim Centra za ljudska prava u Mostaru izvršio je analizu silabusa predmeta aktuelnih nastavnih planova i programa studijskih programa dostupnih na zvaničnim web stranicama univerziteta, odnosno fakulteta i akademija, a sa aspekta (ne)izučavanja tranzicione pravde i (ne)pominjanja pojmova ‘tranziciona pravda’, ‘civilna žrtva rata’ ili posredno, na način da se (ne)pominju pojmovi ‘ljudska prava’, ‘međunarodno humanitarno pravo’, ‘ratni zločin, zločin protiv čovječnosti i genocid'“.
Također pojašnjavaju da je implementirana i pravna klinika “Tranziciona pravda“ sa interdisciplinarnim pristupom, te je izvršeno i sačinjavanje nastavnih sadržaja i izvora predmeta “Tranziciona pravda“, s prijedlogom uvođenja u nastavni plan i program.
“Koristeći interdisciplinarni i multisektorski pristup, uz relevantne izvore, cilj je, pored ostalog, postići kod studenata i studentica razumijevanje pojma, uloge, značaja, aktera i mehanizama tranzicijske pravde, uloge međunarodnog prava u tranzicijskoj pravdi, pristupa pravdi, prava i statusa posebno osjetljivih kategorija u korelaciji s tranzicijskom pravdom, uloge prava, pravde, pravosuđa, medija, civilnog društva i obrazovanja u ostvarenju tranzicijske pravde“, navode iz Centra.
Oni pojašnjavaju da izučavanje tranzicione pravde predstavlja ključne odrednice i cilj izučavanja ovog predmeta, uzimajući u obzir posebno i interdisciplinarni i rodni pristup, kroz različite multidisciplinarne i raznovrsne metodološke i sadržajne postavke.
“Trenutno nezastupljeno ili nedovoljno zastupljeno izučavanje tranzicijske pravde, posebno na sistematičan, obuhvatan naučan, stručno-praktičan način u visokom obrazovanju kroz nastavne planove i programe potrebno je promijeniti kako bi se spriječilo ponavljanje prošlosti“, kažu iz Centra.
Senat Univerziteta “Džemal Bijedić“ donio je odluku o usvajanju silabusa “Tranziciona pravda“ za nastavne planove i programe ovog univerziteta, a u toku je i procedura usvajanja i na Sveučilištu u Mostaru.
Centar za ljudska prava u Mostaru uspješno je realizovao projekat “Jačanje tranzicione pravde kroz besplatnu pravnu pomoć u Bosni i Hercegovini” kroz koji je izvršena detaljna analiza (ne)usklađenosti pravnog okvira pristupa pravdi i besplatne pravne pomoći sa aspekta civilnih žrtava rata, te relevantnog pravnog okvira za ostvarivanje prava civilnih žrtava rata na svim razinama.
“Sačinjen je i implementiran Akcioni plan u oblasti pristupa pravdi i besplatne pravne pomoći u BiH Mreže za koordinaciju vladinih i nevladinih pružaoca besplatne pravne pomoći u BiH, te je izvršeno mapiranje udruženja civilnih žrtava rata, kao i informisanje, promocija, uspostava saradnje i konkretno pružanje usluga besplatne pravne pomoći”, navode u saopćenju iz Centra.
Također su organizovane edukacije s ciljem unapređenja pristupa pravdi civilnim žrtvama rata i jačanja mehanizama tranzicione pravde.
Iz Centra za Detektor navode da su civilne žrtve rata u BiH, i 30 godina nakon ratnih zbivanja, suočene s brojnim izazovima i preprekama u ostvarivanju svojih prava, te pojašnjavaju da je evidentna neusaglašenost zakona i u oblasti besplatne pravne pomoći u BiH za ovu kategoriju korisnika.
“Oblast pružanja besplatne pravne pomoći još uvijek nije adekvatno, sveobuhvatno i jednoobrazno uređeno, niti su usluge besplatne pravne pomoći podjednako dostupne svim građanima koji imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć, iako je postignut značajan napredak donošenjem pravnih akata – zakona i osnivanjem zavoda, kancelarija, centara i nevladinih organizacija – udruženja građana za besplatnu pravnu pomoć“, pojašnjavaju iz Centra.
Oba projekta podržana su kroz projekat “Podrška Evropske unije izgradnji povjerenja na Zapadnom Balkanu”, koji finansira Evropska unija (EU) i sprovodi Razvojni program ujedinjenih nacija (UNDP).
