Atif Džafić rekao je da je u Ključu Srpska demokratska stranka (SDS) osvojila više od 50 odsto glasova na izborima i da dolazi do neslaganja kada su zahtijevali pripajanje Autonomnoj regiji Krajini, dok se bošnjačka strana protivila slanju rezervista na ratišta.
Džafić, koji je bio komandir u Stanici javne bezbjednosti, kazao je da je za načelnika bio postavljen Vinko Kondić.
“Kancelarija gospodina Kondića je pretvorena u kancelariju SDS-a. Šta se tamo govorilo, odlučivalo, meni nije poznato”, rekao je svjedok.
Dodao je da su najveći bezbjednosni problem bili rezervisti, te da su zabilježena dva ubistva.
Naveo je da je, kao i drugi policajci bošnjačke nacionalnosti, odbio da potpiše lojalnost i da su zbog toga razduženi iz policije. Kazao je da 23. maja odlazi kod svojih u Sanicu.
“Ja sam 31. maja bio na doručku kod brata. Naišla je kolona iz Gornjeg Budelja… Imaju spisak, traže mještane”, prisjetio se Džafić.
Dodao je da su odvedeni u Sanicu, a poslije u pratnji policije u školu u Ključu, gdje je pretučen. Poslije su, kako je naveo, bili zatočeni na Manjači i drugim mjestima.
Svjedok je rekao da je poslije saznao da je bilo čišćenje sela i da je u Biljanima ubijeno više od 200 ljudi. Kako je naveo, jedan od preživjelih pričao je o tome u Travniku.
On je svjedočio na suđenju Jovi Kevcu, koji je optužen, u svojstvu komandanta Saničkog bataljona, za zločine u Biljanima počinjene 10. jula 1992. godine. U optužnici se navodi da je optuženi imao kontrolu nad pripadnicima vojske i policije koji su proveli akciju “čišćenja”, u okviru koje su odveli oko 250 muškaraca u školu i dom, te ih izvodili u grupama i ubijali.
Vinko Kondić je bio optužen za zločine u Ključu, ali je preminuo prije okončanja suđenja.
Na pitanja Odbrane, svjedok Džafić je potvrdio da mu je poznato da je policajac Dušan Stojaković ubijen u Ramićima, kao i da je pucano na autobus s vojnicima.
Braniocu Simi Tošiću je rekao da ne zna da su u Pudinom Hanu, Velagićima i Ramićima bili punktovi, navodeći da su Bošnjaci držali straže zbog straha od rezervista.
Kazao je da je, kada su privedeni i voženi, tu bila policija. Tužiteljici Oliveri Đurić je rekao da je vidio i jednog vojnika.
Fahrudin Ćemal kazao je da je bio odbornik u Ključu i poslanik u republičkom parlamentu. Prema njegovim riječima, bezbjednost u Ključu je bila narušena zbog rezervista.
“Slavili su neke njihove pobjede… Pucali po Velagićima i Pudinom Hanu, mi smo se osjećali nesigurno”, rekao je Ćemal.
Kazao je da su u Ključu istaknuta srpska obilježja i da je zahtijevano potpisivanje lojalnosti. Naveo je da su prvobitno držane zajedničke straže, a poslije su stražarili samo Bošnjaci i Hrvati.
Ćemal je rekao da je krajem maja od granate u Pudinom Hanu stradalo 13 ljudi. Ispričao je kako su se nakon poziva na predaju okupili pred domom i odvezeni su u Ključ. Kazao je da su tučeni, a on posebno jer je bio politički angažovan.
“Bio sam nepokretan, mene su unijeli u autobus”, prisjetio se svjedok, dodavši da je 16 mjeseci proveo u logorima.
Rekao je da je poslije saznao da je stanovništvo iz Ključa iseljavano autobusima koje je organizovala srpska vlast. Naveo je da je u Velagićima ubijeno 77 ljudi, a u Biljanima oko 250, te da je poslije rata učestvovao u ekshumacijama.
Braniocu Tošiću je potvrdio da je učestvovao u održavanju referenduma na koji su izašli Bošnjaci i Hrvati, kao i nekoliko Srba. Kazao je da su u Pudinom Hanu formirali Bosanski Ključ.
Nastavak suđenja je zakazan za 9. juni.
