Glavni državni tužilac Milanko Kajganić je u predstavljanju izvještaja pred VSTV-om o radu Tužilaštva BiH rekao da je u 2024. godini podignuto više optužnica protiv više lica nego u 2023., te da su sve optužnice podignute za ratne zločine ostale u radu pred Sudom BiH.
“Bili smo kritikovani da radimo na statistici i cjepkamo predmete, da se optužuju nedostupna lica i da se predmeti prenose na niže nivoe. Za ratne zločine podigli smo 18 optužnica protiv 45 lica, a samo u dva predmeta su obuhvaćena stradanja 1.700 lica, znači ubistva”, kazao je Kajganić dodajući da je ukupan broj stradalih iz svih predmeta preko 1.800 lica.
On je rekao da su poteškoće u Odjelu za ratne zločine vidljive kroz broj neriješenih predmeta koji iznosi 192, od čega su lica u 90 predmeta nedostupna organima BiH.
“U 2024. ustupljeno je ukupno 15 predmeta susjednim zemljama. Od toga sedam predmeta u fazi istrage i jedan u fazi prijave ustupljeno je Srbiji, a šest predmeta Hrvatskoj”, rekao je Kajganić.
Tužilaštvu je nedostupno 40 lica s oznakom “A” Haškog tribunala, a dostupno 73, rekao je Kajganić i dodao da je rješavanje ovih predmeta prioritet Državnog tužilaštva.
On je govorio i o manjku kvalitetnih informacija o masovnim grobnicama.
“Svaka deseta ekshumacija rezultira pronalaskom tijela ili dijelova tijela lica za kojim tragamo”, kazao je Kajganić.
Kajganić je kazao da tužioci koji rade na predmetima negiranja genocida, veličanja osuđenika i raspirivanju vjerske i nacionalne mržnje nisu ostvarili normu, dodajući da nije razlog nerad, nego niska normiranost. U 2024. je podignuto pet optužnica.
Predsjednica Suda BiH Minka Kreho kazala je da je norma predmeta Suda BiH za 2024. godinu najveća od njegovog osnivanja i da je razlog za to, između ostalog, dogovor da se ne odgađaju suđenja i da se manje učestvuje na edukacijama, u skladu sa Zakonom o VSTV-u.
“To je norma od 167 posto, a za 2023. godinu je bila 140 posto, ovakva norma se nije do sad mogla ostvariti”, kazala je ona.
U pogledu poboljšanja rada Suda BiH, Kreho je rekla da je napravila kriznu grupu rukovodilaca odjela na kojoj su usvojili strategiju za krizno ponašanje u Sudu, što je doprinijelo vraćanju morala sudijama za rad, ali i povjerenje javnosti u rad Suda i sudija.
Kao pozitivan iskorak Kreho je navela i ažurnost Suda BiH u komuniciranju s javnosti kroz saopštenja u trenutku izricanja presude, kako bi spriječili širenje netačnih tumačenja u medijima.
“Ne dozvoljavamo da mediji po svom nahođenju tumače odluke, nego u momentu kad se objavljuje presuda, kad se izrekne kazna, PIOS (Odjel za odnose s javnošu Suda BiH) ima saopštenje za javnost i izlazi to, prije svih novinara izbacimo šta je odlučeno i zašto, da ne bi bilo prevrtanja”, kazala je Kreho.
Kreho je rekla da je prošle godine donijela odluku o neosnivanju “ad hoc sudećih vijeća”, jer su uvidjeli da to usporava rad sudija, zbog čega su odlučili da vijeće koje ima najmanje zaduženih predmeta ratnih zločina dobija predmete organizovanog kriminala, što se pokazalo funkcionalnim.
Ona je istakla da dio sudija nije ostvario normu jer rade na velikim predmetima ratnih zločina, za koje zna da će trajati dugo. Osim toga, kazala je da ih Tužilaštvo krajem godine zatrpa s optužnicama, što dovodi do većeg broja neriješenih predmeta.
Sjednica VSTV-a BiH. Foto: Detektor
Kroz predstavljanje izvještaja o radu Federalnog tužilaštva, glavni tužilac Munib Halilović je objasnio da kao drugostepeno tužilaštvo imaju funkciju nadzora. Naveo je da su Federalno i kantonalna tužilaštva u završnoj fazi rada na predmetima ratnih zločina, objašnjavajući da je svjestan da oni nikad neće biti potpuno završeni.
“Na kraju godine je bio 31 predmet živ u fazi prijave i istrage, to pokazuje da je to broj koji će se vremenom uvijek smanjivati”, kazao je on, dodajući da je 21 predmet u fazi istrage gdje je 90 posto nedostupnih lica ili se čeka međunarodna pravna pomoć za uzimanje izjava svjedoka.
Predsjednica Vrhovnog suda Republike Srpske Daniela Milovanović tokom podnošenja izvještaja o radu kazala je da njihova institucija ima konstantnu tendenciju priliva predmeta, zbog čega imaju povećan broj neriješenih. Ona je kazala da su u 2024. godini imali 15 predmeta ratnih zločina i da su ih sve uspjeli završiti.
Apelacioni sud Brčko distrikta u 2024. riješio je 96 posto predmeta, a kvalitet rada Suda je sto posto, rekao je predsjednik Damjan Kaurunović. Istakao je da su riješeni svi predmeti iz oblasti korupcije, a nije bilo predmeta ratnih zločina.
Radmilo Ivanović, vršilac dužnosti glavnog tužioca Tužilaštva Brčko distrikta, rekao je da je praksa ovog tužilaštva da se po prijavama odmah postupa te zbog toga nemaju neriješenih prijava početkom svake godine.
Glavni Tužilac Milanko Kajganić prezentovao je izvještaj o procesuiranju predmeta organizovanog kriminala i korupcije. Rekao je da je broj predmeta u prošloj godini veći u odnosu na 2023. godinu.
“U 2023. je bilo 19 optužnica, a u prošloj godini 31. To je rezultat rada koji se odnosi na sky i anom aplikacije. Sada smo u fazi da objektivne okolnosti utiču na završetak rada u tim predmetima”, rekao je Kajganić.
Rekao je da je veći broj anonimnih prijava u odnosu na inicijalne akte policijskih agencija s kojima Tužilaštvo sarađuje. Istakao je optužnicu protiv bivšeg direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmana Mehmedagića, predmet “Klaster” koji se tiče nezakonito stečenih diploma, procese protiv bivšeg ministra Nenada Nešića i zamjenika direktora Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zorana Galića.
“Tu smo imali problem zbog curenja informacija. U Tužilaštvu smo odlučili da aktivnosti koje možemo radimo mimo policijskih agencija kako bi spriječili ovakve situacije”, rekao je. Napomenuo je da Tužilaštvo vodi istrage protiv visokih zvaničnika i službenika u BiH.
VSTV će drugog dana sjednice, 20. marta, imenovati nosioce pravosudnih funkcija u kantonalne i opštinske institucije.
