Ponedjeljak, 6 oktobra 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

U praćenje i mapiranje kršenja ljudskih prava i sloboda u digitalnom prostoru Balkanska istraživačka mreža, prema riječima Aide Mahmutović, regionalne menadžerice projekta “Izvještavanje o digitalnim pravima i slobodama”, uključila je preko 15 monitora, urednika u cijeloj regiji i Turskoj.

“Tako da smo samo za prošlu godinu i to, konkretno, od septembra 2023. godine do augusta 2024. godine, mi mapirali preko 1400 značajnih slučajeva kršenja ljudskih prava i sloboda na internetskom prostoru”, kazala je Mahmutović i dodala da je broj mapiranih slučajeva veći, ali zbog poštivanja metodologije izdvojeno je 1400 slučajeva.

Uz to, novinari BIRN-a BiH svakodnevno izvještavaju – kroz analize, istraživanja i na kraju kroz godišnji izvještaj – o najvećim trendovima kršenja digitalnih prava. Na osnovu tog rada i monitoring izvještaja, kao rezultat na projektu za unapređenje okvira zaštite ljudskih prava, koji podržava Evropska unija, BIRN BiH je kreirao Preporuke zainteresiranim stranama za unapređenje digitalnih prava u BiH, rekao je autor Mirza Halilčević. On je pozvao učesnike okruglog stola, među kojima su bili predstavnici institucija i nevladinog sektora, da ih dopune i daju svoje prijedloge.

Novinarka Aida Trepanić Hebib već tri godine mapira slučajeve kršenja prava u digitalnom prostoru za BiH. Kazala je da je u regionalnom izvještaju u najvećem postotku bilo prijetećeg sadržaja na internetu i ugrožavanja sigurnosti, te da se skoro četvrtina sadržaja odnosila na govor mržnje.

“Od 200 naših mapiranih slučajeva u BiH, oko 50 slučajeva se odnosi na govor mržnje. Konkretno, govor mržnje koji se odnosi na etničku mržnju, ili govor mržnje kojim se ciljaju žene ili manjine, a najviše mržnje je bilo usmjereno prema LGBT zajednici”, kazala je Trepanić Hebib.

Jedna od preporuka je usmjerena ka Visokom sudskom i tužilačkom vijeću – da osigura kapacitete tužilaštava u provođenju Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca, te da se, osim efikansijeg procesuiranja, kreiraju narativi kojima se umanjuje relativiziranje zločina.

Džana Brkanić, zamjenica urednika BIRN-a BiH, podsjetila je na istraživanje iz 2023. godine u kojem su tužioci odbacili 27 prijava za negiranje genocida i veličanje zločinaca.

“Mnogi od njih su se odnosili na negiranje genocida u online prostoru, najčešće na društvenim mrežama. Ono što je bilo zajedničko svim tim naredbama jeste činjenica da Tužilaštvo nije moglo identifikovati počinioca”, kazala je Brkanić i podsjetila i na druge slučajeve negiranja koji su prošle godine bili učestali u vrijeme donošenja Rezolucije o genocidu u Srebrenici pred Generalnom skupštinom UN-a, a za koje nema sudskog epiloga.

Novinar Enes Hodžić ukazao je na preporuku za neophodnim uspostavljanjem državnog CERT-a, tima za odgovor na računarske incidente.

“Vijeće ministara bi trebalo usvojiti državnu strategiju koju bi izradilo Ministarstvo sigurnosti na zahtjev Vijeća ministara, u saradnji s drugim nadležnim ministarstvima, međunarodnim organizacijama i civilnim društvom”, naveo je Hodžić, dodajući da se tek sa strategijom i osnivanjem CERT-a može govoriti o cyber sigurnosti u BiH.

“Krivični zakon u BiH kriminalizuje određene cyber aktivnosti. BiH je potpisnica nekoliko međunarodnih sporazuma koji se bave cyber kriminalom, ali zakonodavstvo ne pokriva jasno sve vidove cyber prijetnji i ne sadrži jasne odredbe o nadležnosti i odgovornosti za cyber sigurnost – što je u kompleksnom uređenju BiH veliki izazov – pa se stiče i dojam da često institucije ne odgovaraju adekvatno na prijetnje iz cyber okruženja”, zaključio je Hodžić.

Složena politička struktura, zastarjeli zakoni poput Zakona o elektronskom pravnom i poslovnom prometu, Zakona o komunikacijama i drugih, te način njihovog ažuriranja – u smislu političkog dogovora i nedostatka političke volje, prepoznati su kao ključni izazovi koje je važno savladati kako bi se stvorio najsigurniji mogući internetski prostor, navodi se u Preporukama.

Za Bosnu i Hercegovinu ovaj proces zahtijeva sistematski pristup, uz uključenje više zainteresovanih strana. U tom smislu, uvođenje i usklađivanje zakona ne bi samo po sebi značilo uspjeh, nego bi se trebalo osigurati kontinuirano praćenje provedbe, kao i sankcije u slučaju neprovedbe. Takav bi okvir omogućio dosljednu sistematsku provedbu.

Najčitanije
Saznajte više
Prvostepenom odlukom Suda BiH Azri Miletić dodijeljeno više od 100.000 maraka odštete
Državni sud je prvostepenom odlukom po tužbi protiv BiH za naknadu materijalne i nematerijalne štete nakon oslobađajućeg sudskog postupka, dodijelio penzionisanoj sutkinji Azri Miletić više od 100.000 KM, potvrđeno je za Detektor.
Ko su kandidati na izborima za predsjednika Rrepublike Srpske?
Nakon što je Centralna izborna komisija ovjerila stranke i kandidate za učešće na izborima, Detektor donosi pregled ko je u utrci za predsjednika Republike Srpske i kakve su bile njihove dosadašnje političke uloge.
Uz posmrtne ostatke u Prijedoru pronađen lični pribor žrtve
Podignuta optužnica zbog prijetnji terorizmom u Konjicu