Petak, 15 augusta 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Parlament i Vijeće ministara BiH. Foto: BIRN BiH

Komitet je na posljednja dva zasjedanja razmatrao situaciju u BiH, nakon čega je istaknuto 19 ključnih poglavlja u kojima bi vlasti u našoj državi hitno trebale reagirati i zaustaviti diskriminatorne politike koje postoje. Ova poglavlja posebno se odnose na manjinske zajednice, kao što su Romi, povratnici, migranti i izbjeglice, te tražitelji azila – svi prepoznati kao žrtve segregacije, govora mržnje i zločina inspiriranih mržnjom.

Kao najugroženija grupa istaknuti su članovi romske zajednice, za koje Komitet navodi da su žrtve konstantne diskriminacije i marginalizacije.

“Ključni problemi uključuju loše uslove života, limitiran pristup javnim službama i zapošljavanju, posebno za žene Romkinje, neadekvatnu zdravstvenu zaštitu, te niske stope upisa i pohađanja romske djece u škole”, navodi se u izvještaju, kao i preporuke za rješavanje njihovih egzistencijalnih pitanja.

Posebnu zabrinutost izazvalo je stanje povratnika za koje kažu da se susreću sa širokom diskriminacijom i segregacijom, što ometa njihov povratak u mjesta porijekla.

“Uprkos određenom napretku u pristupu adekvatnom smještaju, povratnici se i dalje bore s obrazovanjem, zapošljavanjem, zdravstvenom i socijalnom zaštitom, te se i dalje suočavaju sa govorom mržnje i fizičkim nasiljem”, zaključuju iz Komiteta.

Zbog ovakvog stanja, preporučili su državnim organima da hitno istraže sve slučajeve govora mržnje i nasilja nad povratnicima, kako bi se osiguralo da počinioci budu procesuirani i kažnjeni.

Detektor je u posljednjih godinu dana nekoliko puta izvještavao o slučajevima napada na povratnike, zbog čega je BiH pala na ispitu ljudskih prava i sloboda, prema izvještaju “People Power Under Attack 2023”. Početkom septembra prošle godine, Senad Sejfić, povratnik u Kamenicu kod Zvornika, napadnut je fizički dok je sjedio u svom automobilu ispred džamije.

Zbog duge istrage, nakon nekoliko novinarskih upita, Okružno Tužilaštvo iz Bijeljine navelo je da upite smatraju ugrožavanjem istrage i oštećenih, kao i da više neće odgovarati na njih, a nakon četiri mjeseca okvalificirali su ovaj napad kao nanošenje tjelesnih povreda nakon nesporazuma u saobraćaju.

Nakon ove odluke, napadnuti Sejfić je Detektoru rekao da gubi osjećaj sigurnosti i povjerenje u pravosuđe.

I u slučaju premlaćivanja Ajdina Jusića, maloljetnog povratnika iz Osmaka, jedan od četvorice policajaca koji se terete za ovaj slučaj, izbjegao je disciplinsku odgovornost odlaskom u penziju. Ostala trojica policajaca su suspendirana do okončanja krivičnog postupka, a bijeljinskom tužilaštvu trebalo je gotovo pola godine da podigne optužnicu protiv u ovom slučaju.

Uz teško stanje povratnika, diskriminatorne izborne odredbe i problemi u postizanju tranzicijske pravde dodatna su dva poglavlja izvještaja za koja je UN-ov Komitet istaknuo da vlasti u BiH moraju pronaći hitna rješenja.

Navedeno je kako veliki problem predstavlja činjenica da izborni zakoni na državnom nivou i dalje sprečavaju osobe koje nisu pripadnici konstitutivnih naroda da se kandidiraju za predsjedničke izbore, zbog čega su pozvali na hitno implementiranje međunarodnih presuda i izmjenu zakona. Također, zabilježene su i zloupotrebe statusa nacionalnih manjina tokom izbornog procesa u institucije i tijela u kojima je zagarantirano mjesto ovim skupinama.

U poglavlju o tranzicijskoj pravdi, navedeno je da zabrinjava ograničen napredak u ovom procesu i rasprostranjenost narativa podjela o ratu – što sprečava izgradnju mira i rješavanje pritužbi žrtava ratnih zločina. Posebno je ukazano na širenje govora mržnje koji je usmjeren protiv različitih ugroženih grupa u državi, gdje se najviše ističe negiranje genocida i ratnih zločina, što je kriminalizirano odlukom visokog predstavnika u BiH iz juna 2021. godine.

U ranijim analizama, Detektor je izvještavao kako je, od ove odluke, samo predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik više od 20 puta kontinuirano negirao genocid u Srebrenici, a da zbog toga protiv njega nije podignuta niti jedna optužnica.

Zbog ovakvog stanja, iz Komiteta su pozvali na hitno usklađivanje krivičnih zakona na svim nivoima, koji bi pomogli u kažnjavanju rasne diskriminacije, javnog negiranja genocida, ratnih i zločina protiv čovječnosti, kao i kriminaliziranju organizacija koje promoviraju ovakve narative.

Kao dodatni problemi izdvojeni su podijeljen obrazovni sistem i postojanje oko 50 slučajeva “dvije škole pod jednim krovom”, slučajevi trgovine ljudima, te rasne predrasude i stereotipi u javnom diskursu.

Zbog svega navedenog, preporučeno je jasnije izvještavanje o rješavanju ovih problema, kao i harmonizacija zakona i sistema vlasti na svim nivoima, te konsultacije s civilnim društvom.

Najčitanije
Saznajte više
Behadil Dizdarević. Foto: Privatna arhiva
Sud u Republici Srpskoj oslobodio bivšeg logoraša troškova postupka nakon izgubljene tužbe za naknadu štete
Okružni sud u Istočnom Sarajevu odbio je žalbu Pravobranilaštva Republike Srpske na rješenje kojim se Behadil Dizdarević, bivši logoraš, oslobađa plaćanja troškova parničnog i izvršnog postupka u iznosu od preko 1.600 maraka, potvrđeno je za Detektor.
Treći put odbijen zahtjev Gorana Jelisića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog rezidualnog mehanizma za krivične sudove, sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Gorana Jelisića za prijevremeno puštanje na slobodu iako je odslužio dvije trećine kazne.
Transparency International u BiH prijavio Mariju Ćosić zbog sukoba interesa
Dodik novčanu kaznu treba uplatiti u narednih mjesec dana