Milan Savić. Foto: BIRN BiH
Nakon osam godina suđenja, zakazano je izricanje presude Paravcu, koji je optužen u svojstvu predsjednika Kriznog štaba u Doboju, te Bjeloševiću i Saviću, koje optužnica tereti kao načelnika odnosno zamjenika načelnika dobojskog Centra javne bezbjednosti (CJB). Optuženi su za zločin protiv čovječnosti zbog progona bošnjačkog i hrvatskog stanovništva 1992. i 1993. godine.
Prije zakazivanja presude okončano je iznošenje završnih riječi, u okviru kojih su Odbrane Bjeloševića i Savića zatražile oslobađanje od optužbi.
“Savić nije doveden u vezu ni sa jednom inkriminisanom radnjom i predlažemo da se oslobodi”, kazao je branilac Milorad Rašević.
Prema njegovim riječima, optuženi je imao fer suđenje, ali je povrijeđeno njegovo pravo na suđenje u razumnom roku pošto je glavni pretres počeo u aprilu 2016, a “agonija” Savića počela je 2014. godine, kada je bio uhapšen.
Odbrana smatra da nije dokazano da je Savić po ovlaštenju Bjeloševića preuzeo upravljanje Stanicom javne bezbjednosti u Tesliću, gdje je upućena formacija “Miće”.
Rašević je rekao da je optuženi tada bio radnik kontradiverzione zaštite i kao takav nije mogao imati komandnu ulogu.
“Pripadnici ‘Mića’ bili su pripadnici vojske, iz kog razloga su koristili vojne veze”, kazao je branilac.
Naveo je da je tek kasnije u junu Savić postavljen za pomoćnika te da su proizvoljni navodi optužnice da je on bio de facto zamjenik načelnika dobojskog CSB-a.
Prema Odbrani, sprovođenje istrage i podizanje optužnice izvedeno je neprofesionalno, a optužnica olako potvrđena.
“Optužuje se kao zamjenik iako je bio pomoćnik… Nijedan svjedok bošnjačke i hrvatske nacionalnosti iz Teslića nije saslušan na okolnosti progona”, istakao je Rašević.
Iz svih tih razloga, kako je dodao, Odbrana je imala pasivan stav i nije predložila nijednog svjedoka, a uložila je samo četiri materijalna dokaza.
Odbrana Bjeloševića okončala je ranije započeto iznošenje završnih riječi. Branilac Slobodan Cvijetić osvrnuo se na akcije u Bukovačkim Čivčijama, Ševarlijama, Potočanima i Gornjem Pridjelu, navodeći da su one bile vojne i da u njima nije učestvovala policija.
“Nema dokaza da Andrija Bjelošević učestvuje u planiranju akcija, da prihvata da se koriste resursi CSB-a ili da izdaje naredbe”, rekao je Cvijetić.
Prema njegovim riječima, nema dokaza ni da je optuženi poslao jedinicu “Miće” u Teslić niti da je tada bio pretpostavljen njenim pripadnicima, kao ni Saviću. Kako je kazao, to je bila isključivo vojna jedinica i u Teslić je stigla vojnom naredbom.
Optuženi Bjelošević u završnom obraćanju je ustvrdio da nije počinio, naredio ni podstrekivao zločine.
“U svom radu sam se borio da se primijeni zakon, da se radi profesionalno, pa i u tim najtežim vremenima”, rekao je Bjelošević, dodavši da je Tužilaštvo pokušavalo da izokrene neke njegove iskrene namjere.
Kazao je da je od juna do septembra 1992. trajalo ponovno uspostavljanje CSB-a, te da je pročišćen rezervni sastav, vršene obuke i rasvjetljavana krivična djela.
U ovom predmetu ranije je prvooptuženi bio Milan Ninković, nekadašnji član Kriznog štaba u Doboju, ali je postupak protiv njega razdvojen zbog bolesti.
