Odmahnuo je rukom i odvezao se kada su ga novinari Detektora pronašli prije nekoliko mjeseci. Danas je pristao razgovarati za emisiju TV Justice.

Dok odluke i sporost domaćih vlasti da izruče njega i još dvojicu osuđenih dužnosnika izazivaju ljutite reakcije u Slovačkoj, gdje pomno prate šta će BiH odlučiti, Kalavsky je u Trebinju opušten.

“Ovdje se osjećam dobro“, kaže na početku razgovora.

Ovaj pripadnik slovačkih sigurnosnih službi u karijeri je napredovao do vođe operativnog tima Nacionalne agencije za kriminalitet (NAKA). Problemi za Kalavskog počeli su 2021. godine kada ga je Ministarstvo unutrašnjih poslova Slovačke optužilo za curenje informacija i saradnju s kriminalnim podzemljem.

Presudu na višegodišnji zatvor nije dočekao u Slovačkoj jer je pobjegao u BiH. U novembru 2023. godine novinari Detektora i ICJK-a su pronašli Kalavskog u Trebinju, ispred moderne kuće s bazenom, gdje je registrovana i firma za iznajmljivanje električnih bicikala, no tada je samo odmahnuo rukom i odvezao se u džipu Honda čeških registarskih oznaka.

Sredinom februara 2024. godine ipak je pristao na razgovor, nakon što je Detektor objavio istraživanje u kojem otkriva da se on i drugi slovački službenik kriju u BiH.

Dovozi se električnim biciklom, jednim od nekoliko koje iznajmljuje i reklamira putem stranice Turističke zajednice Trebinja. Na početku je izričit da ne želi pričati o sudskom procesu u Slovačkoj i želi da razgovor bazira na svoj biznis i ljepotu života u Trebinju.

Ali nije izdržao dugo prije nego što je počeo detaljno govoriti o procesu zbog kojeg je izbjegao iz zemlje.

“Radio sam cijeli život na nivou države. Pobjegao sam ovdje zbog toga. Bojim se za život, neću da se više vraćam u Slovačku”, kaže on.

“Tražim azil u Bosni i Hercegovini, hoću da ovdje živim, a neću da se vraćam”, objašnjava i tvrdi da su mu advokati rekli da je bolje da je u BiH.

Kada se Kalavsky nastanio u Trebinju, Slovačka je ubrzo izdala evropski i međunarodni nalog za njegovo hapšenje, a u aprilu 2022. godine priveden je u Sarajevu, nakon čega je brzo pušten. Tri mjeseca poslije, BiH je odlučila da ga ne izruči Slovačkoj. On je u međuvremenu podnio zahtjev za azil, što mu je, prema domaćim zakonima, pružilo zaštitu tokom koje ne može biti izručen sve dok traje postupak.

Kalavsky kaže da se nikada ne bi vratio u Slovačku, jer je u BiH pronašao mir.

“Razmišljam o porodici, o turizmu, o tome da hoću da radim ponovo nekakav posao koji obožavam. Volim i prirodu, zbog toga. Ali uvijek, da, negdje na početku malo razmišljam i o tome da može se dešavati svašta. Zato se i čuvam i zgledam lijevo, desno, šta možem radim. Ali inače, osjećam se dobro. Dobro spavam ovdje, nemam ovakav pritisak kakav imam kod nas u Slovačkoj“, kaže Kalavsky.

On nije jedini slovački sigurnosni dužnosnik koji je utočište pronašao u BiH, jer su u Sarajevo, odnosno Mostar, došli Marian Kučerka i Peter Gašparovič, osuđeni za korupciju.

Sagovornici Detektora koji su u Slovačkoj pratili sudske procese vjeruju da oni sada čekaju izmjene krivičnog zakona kojim bi im kazna mogla biti smanjena.

Nova slovačka Vlada koju ponovo predvodi Robert Fico mijenja krivični zakon kojim smanjuje kazne za korupciju i organizovani kriminal. Nakon zahtjeva opozicije u Slovačkoj, Ustavni sud ove zemlje odlučio je odgoditi primjenu zakona do konačne odluke o ustavnosti njegovih novih odredbi.

Ako bi zakon stupio na snagu, za Kalavskog bi to značila drugačija kazna, objašnjava Katarina Batkova, izvršna direktorica organizacije VIA IURIS iz Bratislave.

“On će sada biti osuđen po nižoj stopi kazne”, objašnjava ona.

Zbog izmjena zakona nekoliko desetina hiljada slovačkih državljana svakoga četvrtka od decembra mjeseca 2023. godine protestuje na ulicama.

“Ljudi u Slovačkoj vrlo pomno prate onih nekoliko ljudi koji se pokušavaju sakriti u BiH”, kaže sociolog Mihal Vačeška iz Instituta za politiku Bratislava.

“To je jako bolno jer mi jednostavno vjerujemo da je činjenica da su dobili azil ili da barem postoji ta procedura, duboko problematična za Slovačku, jer to u suštini baca određenu sjenu na pravnu državu Slovačke i zašto se kriju baš u BiH. To bi vjerovatno neko drugi trebao da odgovori“, dodaje on.

Jan Kalavsky je u centar pažnje dospio s Marianom Kučerkom prije tri godine kada je aktuelni slovački premijer, a tada opozicionar, Robert Fico na konferencijama za medije puštao snimke za koje se kasnije ispostavilo da su manipulisane i uređivane. Dvojac se u javnosti optuživao da se nalazi iza tajnih snimaka, iako su tada bili visokorangirani službenici Nacionalne agencije za kriminalitet koji su trebali ići na štetu timu okupljenom oko Jana Čurila, njihovog kolege i istražitelja Nacionalne agencije za kriminalitet, koji je u to vrijeme istraživao Ficovu stranku “SMER“.

“Pa iza ovih krivičnih gonjenja, koja su trenutno u toku i o njima je javnost upoznata zadnjih nekoliko godina, proizlazi da su politički lideri sadašnje koalicije direktno povezani s ljudima koji su ili osumnjičeni, optuženi ili u drugoj fazi krivičnog postupka za korupciju”, objašnjava Marija Kolikova, nekadašnja ministrica pravosuđa Slovačke i aktuelna parlamentarka.

“Postoje i osobe koje se kriju u inostranstvu, koje imaju veze s ovim slučajevima korupcije i zločina, a koji su se odnosili na vlast u prethodnom periodu kada je Robert Fico bio premijer“, dodaje ona.

Kučerka je u Slovačkoj osuđen zbog mita koje je uzimao kako ne bi istraživao prevare vezane za PDV i poreze u takozvanim slučajevima Valceky i Naftari. On je više puta mijenjao svoje izjašnjenje, pa je tako priznao krivična djela, a onda povukao priznanje, te skoro prihvatio sporazum o priznanju krivice, ali mu je na kraju suđeno i izjasnio se da nije kriv.

On je u Slovačkoj ostao nakon prvostepene presude, ali je onda iznenada nestao dok je o njegovom slučaju odlučivao Vrhovni sud. Nije se pojavio na ročištu 3. januara prošle godine. Poslao je izvinjenje u kome tvrdi da se iznenada razbolio u inostranstvu i čini se da je već tada bio u BiH. Vrhovni sud je potvrdio osuđujuću presudu protiv Kučerke u julu 2023., te ga osudio na deset i po godina zatvora.

Danas je nastanjen u Sarajevu, no s novinarima Detektora nije htio razgovarati kada su ga zatekli ispred suda u Sarajevu, gdje je svjedočio videovezom.

Dekana Fakulteta političkih nauka u Sarajevu Seada Turčala iznenađuje opuštenost i inertnost domaćih vlasti da reaguju i ubrzaju odlučivanje o azilu i samom izručenju osuđenih službenika u zemlju Evropske unije, čiji član BiH želi da postane.

“Vrlo važno je u takvim situacijama, kada naprimjer mediji naprave istraživačku priču koja nudi konkretne dokaze, da postoji reakcija. Reakcija odgovornih. Ukoliko takve reakcije nema, onda ona poruka koja se šalje eventualno budućim bjeguncima jeste da su oni, ne kažem dobrodošli, ali da zapravo itekako imaju prostor da ulaze u BiH i borave“, objašnjava Turčalo.

Sporo odlučivanje bosanskohercegovačkih vlasti o procesu dodjele azila i izručenja do sada je išlo u korist odbjeglim slovačkim sigurnosnim dužnosnicima. Ministarstvo vanjskih poslova BiH, Ministarstvo sigurnosti, Služba za poslove sa strancima, Federalno ministarstvo unutrašnjih poslova sedmicama nisu ni pristali ni odbili zahtjev za razgovor o ovim procesima.

Nakon Kučerke i Kalavskog, nekadašnji šef Kontraobavještajnog odjela Obavještajne agencije Slovačke Peter Gašparovič, koji je zbog učešća u korupciji osuđen na 22 mjeseca zatvora, također se skrasio u BiH, otkrili su novinari Detektora u saradnji s Istraživačkim centrom “Jan Kuciak” (ICJK).

Poslije odsluženja dvije trećine kazne, pušten je na uslovnu slobodu, nakon čega je pobjegao iz Slovačke i utočište našao u Mostaru. Od novembra 2023. godine, kada je ušao u Bosnu i Hercegovinu, slovačke pravosudne vlasti su tragale za njim ali je proces dva mjeseca poslije stopiran jer se Gašparovič nije pojavljivao u sudnici.

Novinari su Gapšaroviča pronašli u Mostaru, gdje je zatražio azil.

Izmjene zakona u Slovačkoj za njega bi mogle značiti znatno manju kaznu, objašnjava Batkova.

“Prije promjene krivičnog zakona, kazna u njegovom slučaju bila je od sedam do 15 godina zatvora. Sada će biti maksimalno do četiri godine“, kaže ona.

Za novinarku slovačkog medija “Aktuality”, Lauru Kello Kalinsku, bijeg trojice službenika je naprije sigurnosno pitanje.

“Mislim da nije opasnost za Kalavskog i Kučerku ako se vrate u Slovačku već, naprotiv, opasnost je ako ostanu u stranim zemljama, stvaraju nove mreže, a ne znamo ko ih zapravo plaća”, smatra ona.