Paravac i ostali: Optuženi negira učešće policije u borbenim dejstvima

Bjelošević je u nastavku svjedočenja u svoju korist ispričao da je već u martu 1992. bio blokiran put Bosanski Brod – Doboj, da je preko Grapske bila jedina cesta preko koje se moglo doći do bolnice i drugih bitnih objekata, ali je kasnije i tu postavljena barikada i mitraljesko gnijezdo.

Prepričao je kako je u maju 1992. u Grapskoj bilo zarobljenih vojnika, zaustavljeni su civili koji su željeli otići ka Gračanici, da je vojska pokrenula akciju, kao i da su nađeni spiskovi s naoružanjem. Vojska je, kako je rekao, aktivnosti pokrenula kasnije u Ševarlijama i Potočanima.

“U ovim akivnostima su učestvovali pojedini inspektori iz Stanice javne bezbjednosti na način da su vršili krim obradu i saslušanja. Učešća policije u borbenim dejstvima nije bilo”, kazao je Bjelošević.

Optuženi je pojasnio da je, prema njegovim saznanjima, policija u borbena dejstva uključena tek u operaciji “Koridor” koja je pokrenuta sredinom juna.

Branilac Slobodan Cvijetić je tokom ispitivanja predočavao dokumente za koje je Bjelošević pojasnio da se radi o vojnim naredbama Slavka Lisice, ranijeg komandanta Taktičke grupe, ali i depešama koje je optuženi upućivao njemu iz kojih, prema tvrdnji Odbrane, proizilazi da je civilna bila potčinjena vojnoj vlasti.

Tako je optuženi pojasnio da se radi o naredbama za uspostavljanje vojne uprave u Bosanskom Brodu i Derventi, zatim njegovim depešama da se policija oslobodi vojnih obaveza zbog narušene bezbjednosti i povećanja krivičnih djela, jer nije bilo dovoljno snaga za njihovo sprečavanje.

Odgovor, prema riječima optuženog, bio je da Lisica nije dozvolio povlačenje uz obrazloženje da bi u protivnom front uskoro mogao doći u Doboj i “neće imati kome uvoditi red”.

U novembru 1992., prema naredbi Operativne grupe Doboj, na čijem čelu je bio Lisica, formiran je mješoviti bataljon koji su činile čete vojne i civilne policije, rekao je optuženi, kao i da je on postavljen za komandanta i naredbom je određen pravac kretanja te jedinice.

“Tada više nisam načelnik centra, nego na terenu borbeno izvršavam naredbe pretpostavljene vojne komande”, kazao je optuženi i dodao da je policija sve vrijeme i bila potčinjena vojnoj komandi.

Tužilašvo je na većinu prezentiranih dokaza uložilo prigovor relevantnosti.

Optuženi je ustvrdio da jedinica “Miće” nema nikakve veze s dobojskim Centrom službi bezbjednosti (CSB), da su se koristili vojnim šiframa i da je poslije saznao o njihovim aktivnostima u Tesliću.

“Preko tadašnjeg načelnika policije sam saznao da ima problema tek 30. juna i moja najveća greška je bila što sam otišao tamo. Pretučen sam”, kazao je Bjelošević i naveo kako je kasnije saznao da su “Miće” bile jedinica iz Doboja, da su njemu pucali iznad glave i u Teslić došli po pozivu jer pojedini nisu bili zadovoljni radom operativne grupe na tom prodručju.

Bjelošević je negirao navode iz optužnice da je Milan Savić bio zamjenik načelnika CSB-a.

“Istina je da je Milan Savić postavljen 23. juna za pomoćnika načelnika”, dodao je Bjelošević.

Bjelošević je optužen sa Savićem i Borislavom Paravcem za učešće u udruženom zločinačkom poduhvatu i progonu bošnjačkih i hrvatskih civila s područja Doboja i Teslića. Prema optužnici, Paravac je bio predsjednik Kriznog štaba u Doboju, Bjelošević načelnik dobojskog CSB-a, a Savić njegov zamjenik.

Nastavak suđenja je 20. februara, kada će Bjeloševića unakrsno ispitati Tužilaštvo i ostale Odbrane.