Četvrtak, 29 januara 2026.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.
Branimir Tešić. Foto: BIRN BiH

Punomoćnik Danilo Mrkaljević je na pripremnom ročištu rekao da je Tešić bio optužen za najteže krivično djelo i pojasnio da je u tom postupku bio lišen slobode i u pritvorskoj jedinici proveo 98 dana. Nakon ukidanja pritvora, prema Mrkaljevićevim riječima, izrečene su mu mjere kućnog pritvora, javljanja u policijsku stanicu te zabrana napuštanja boravišta, a koje su trajale do augusta 2019.

“Stoga se zahtjev za naknadu štete odnosi na neosnovano ili nezakonito lišenje slobode i produžavanje mjera zabrane, zbog čega je tužilac trpio duševne bolove i patnje, te strah zbog povrede časti i ugleda“, naveo ja punomoćnik Mrkaljević, koji je dodao da je ubrzo nakon pritvaranja, kao posljedica, kod Tešića došlo do pogoršanja zdravstvenog stanja.

Pojasnio je da se materijalna šteta odnosi na troškove davanja hipoteke s ciljem ukidanja pritvora i da će, nakon vještačenja, tužbeni zahtjev prilagoditi nalazu vještaka.

Zastupnica Pravobranilaštva BiH Nađa Hozić prigovorila je sastavu tužbenog zahtjeva, a u vezi s pojedinačnim potraživanjima na način kako su koncipirani u tužbi.

“Tužena prigovara i materijalnoj šteti koja se potražuje na ime uknjižbe i hipoteke, a sve u svrhu davanja jamstva radi puštanja iz pritvora“, kazala je Hozić, dodavši da se radilo o Tešićevom slobodnom izboru i da nije morao imati te troškove.

Punomoćnik Mrkaljević je objasnio da se prvi stav štete odnosi na duševne patnje zbog povrede časti i ugleda, a u vezi s vremenom provedenim u pritvoru i pod privremenim mjerama zabrane, dok se drugi stav odnosi na oboljenja i operacije koje su izazvane neosnovanim pritvaranjem.

On je predložio provođenje materijalnih dokaza, saslušanje Tešića, kao i pozivanje vještaka medicinske struke, čiji bi zadatak bio da, između ostalog, pregledima medicinske dokumentacije i tužioca sačini nalaz u pogledu trajanja duševne boli od septembra 2014. do augusta 2019., kao i o eventualnim posljedicama.

Hozić je navela da se ne protivi materijalnim dokazima, osim u dijelu vezanom za uspostavu hipoteke. U odnosu na vještačenje, kazala je da je zadatak vještaku neprecizan.

Sud BiH je prošle godine, u nedostatku dokaza, uz Tešića, pravosnažno oslobodio Miodraga Josipovića, Dragomira Vasića, Danila Zoljića i Radomira Pantića optužbi za učešće u djelimičnom istrebljenju bošnjačkog stanovništva Istočne Bosne, o čemu je BIRN BiH ranije pisao. Tešić je, prema optužnici, postupao u svojstvu zamjenika komandira Policijske stanice u Bratuncu.

Ročište za glavnu raspravu je zakazano za 17. oktobar.

Najčitanije
Saznajte više
Ustavni sud BiH odbio apelaciju osuđenog za zločine u Hadžićima
Ustavni sud Bosne i Hercegovine odbio je kao neosnovanu apelaciju Fadila Čovića podnesenu protiv pravosnažne presude kojom je osuđen na osam godina zatvora za zločine nad civilima na području općine Hadžići, te je zaključeno da mu nisu povrijeđena prava tokom sudskog postupka.
Tužilaštvo bez odgovora o pokretanju istrage protiv Nenada Stevandića za događaje u Kotor-Varoši
Nakon što je svjedok Državnog tužilaštva na suđenju za zločine počinjene na području Kotor-Varoši ispričao da ga je 1992. ispitivao Nenad Stevandić, iz ove institucije odbijaju konkretno odgovoriti da li se protiv njega vodi istraga, dok udruženja žrtava izražavaju nezadovoljstvo, a sam Stevandić negira u sudnici iznesene navode.
Oslobođeni za zločine u Zecovima traži naknadu od BiH
Odgođen disciplinski postupak protiv sudije iz Prnjavora