Petak, 18 jula 2025.
Prijavite se na sedmični newsletter Detektora
Newsletter
Novinari Detektora svake sedmice pišu newslettere o protekloj i sedmici koja nas očekuje. Donose detalje iz redakcije, iskrene reakcije na priče i kontekst o događajima koji oblikuju našu stvarnost.

Okupljanje predstavnika udruženja žrtava ispred Suda i Tužilaštva BiH. Foto: BIRN BiH

Murat Tahirović, predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida, objašnjava kako je prošlo puno vremena od formiranja Suda i Tužilaštva BiH, kao i od prve Strategije za procesuiranje ratnih zločina, koja je usvojena 2008., te revidirane iz 2018. godine.

“Nažalost, nemamo složenih predmeta pred Sudom BiH za najodgovornija lica za počinjene ratne zločine u BiH. Mora se nešto promijeniti u cijelom tom sistemu, jer, bojim se, ukoliko ne iskoristimo narednih četiri-pet godina, da ćemo izgubiti i svjedoke, a i one koji su odgovorni za počinjene ratne zločine, imajući u vidu da biologija radi svoje”, kaže on.

Prema njegovim riječima, Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) je osudio sami vrh Republike Srpske, vojni i politički, procesuirao najodgovornije te dao ogroman materijal i dokaze o počinjenim ratnim zločinima.

“Kad uzmete i pročitate četiri presude za opsadu Sarajeva, imate imenom i prezimenom snajperiste koji su pucali po gradu, odnosno koji su ubijali djecu po Sarajevu. Nemate nijednog snajperistu pozvanog na odgovornost”, ističe Tahirović.

Najavljuje da će u narednom periodu tražiti sastanke sa zvaničnicima u pravosuđu BiH te vidjeti na koji način izvesti pravosuđe BiH na bolji put – da počinioci ratnih zločina odgovaraju pred organima BiH.

Murat Tahirović. Foto: BIRN BiH

Munira Subašić, predsjednica Udruženja Pokret “Majke enklave Srebrenica i Žepa”, objašnjava kako Sud BiH, 19 godina otkako radi, nije zadovoljio ono što su žrtve očekivale – da se procesuiraju ratni zločinci te da se zločini osude.

“Oni samo privode ljude s malim kapacitetom koji su nešto radili, trebaju i oni odgovarati, ali oni mogu odgovarati na opštinskom sudu, na kantonalnom, na drugim sudovima, a zvjerke odoše u Srbiju”, kaže Subašić te naglašava da je veliki broj tužilaca politički obojen.

Dodaje da su se danas predstavnici udruženja okupili s ciljem da pošalju dvije poruke.

“Da nas ne mogu umoriti, da smo još uvijek žive, da nas ne mogu zastrašiti i da nam ne mogu zabraniti da tražimo istinu (…) Ono što je Haški tribunal uradio i što je donio presude, nijedna gumica ne postoji na svijetu kojom se može obrisati, ne mogu žrtve biti zločinci i zločinci biti žrtve”, navodi ona.

Munira Subašić. Foto: BIRN BiH

Azra Penava, predstavnica Odbora roditelja pripadnika Armije BiH “Vranica” Mostar, smatra da pravosudni organi ne mogu donijeti satisfakciju žrtvama jer se koriste svim sredstvima i metodama kako žrtve ne bi došle do istine.

“Naša poruka jeste da Državno tužilaštvo i nadležni sudovi uzmu prioritetno u rad ratne zločine jer ratni zločinci šetaju ulicama i čine ponovno zločin, onaj koji su činili u ratu, čine u miru”, kaže Penava.

Svoje nezadovoljstvo ističe i Nura Begović iz Udruženja “Žene Srebrenice”, govoreći da se uvijek kažnjavaju i privode oni koji su branili svoj grad i svoju državu, te pitajući šta je sa onim zločincima koji su počinili zločin genocida.

“Mi znamo, i kad se osnivao ovaj sud, koliko smo bili uključeni i znamo da je ovo, maltene, drugi Haški tribunal, i ovdje mora da teče pravda, iskrenost, poštenje, i da se ovdje dovode i privode oni zločinci koji su počinili genocid i koji nikad nisu ni pozvani. Optužnice postoje i podignute su, i sve, ali niko ih niti sprovodi niti ih iko poziva”, navodi Begović, koja je na protest došla iz Srebrenice – u kojoj, kako kaže, svakodnevno susreće ratne zločince koji su na slobodi i koji su još uvijek opasni za sigurnost.

Azra Penava. Foto: BIRN BiH

Najčitanije
Saznajte više
Odbijen zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu
Predsjednica Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS), sutkinja Graciela Gatti Santana, odbila je zahtjev Miće Stanišića za prijevremeno puštanje na slobodu, navodeći težinu zločina za koje je osuđen na 22 godine zatvora i nedostatak dokaza o njegovoj rehabilitaciji.
Ruski kampovi u BiH dio obračuna Bruxellesa i Moskve
Bosna i Hercegovina spomenuta je u razmjeni oštrih riječi između Rusije i Evropske unije, a u centru pažnje je Moldavija – u kojoj su za septembar zakazani parlamentarni izbori. U isto vrijeme, visoki zvaničnik u Republici Srpskoj nastavlja s negiranjem postojanja kampova.
Direktor OSA-e odbio odgovoriti je li bio s Dodikom u vozilu